Ministarski mandat Nasihe Pozder: Nema se šta ni pokuditi ni pohvaliti 

Kada je 2023. godine formirana druga federalna vlada pod vodstvom Nermina Nikšića, predsjedništvo Naše stranke jednoglasno je odlučilo da za ministricu okoliša i turizma Federacije BiH predloži Nasihu Pozder.  

Bio je to predvidiv potez, Pozder se do tada kao federalna zastupnica godinama aktivno bavila pitanjima okoliša i zelenih površina, pa je njen dolazak na čelo ovog ministarstva doživljen kao logičan nastavak dotadašnjeg angažmana. 

Povodom svoje kandidature, tada je poručila da su okoliš i turizam u Bosni i Hercegovini oblasti koje se sistematski zapostavljaju.  

„Tome sam svjedočila i u prethodne četiri godine u Parlamentu FBiH, gdje sam nebrojeno puta inicirala pitanja, ali i rješenja iz ove oblasti. Okoliš i njegova zaštita moraju doći u fokus ako želimo zdravo društvo, ali i ekonomski napredak. Ne možemo nade polagati u turizam kao privrednu granu ako istovremeno ne uložimo u zaštitu prirodnog, kulturnog i historijskog naslijeđa“, kazala je tada. 

Sada se njen mandat može se opisati kao stabilan i stručno vođen, ali bez nekog krupnijeg iskoraka u rješavanju gorućih pitanja zaštite okoliša u BiH. Ono što se, s druge strane, mora priznati jeste da njen rad nije bio opterećen aferama ili javnim gafovima. Posao je, uglavnom, odrađivala pristojno i bez skandala. 

Za vrijeme njenog mandata usvajena je prva Strategije razvoja turizma FBiH u septembru 2023. godine. Federacija prethodno nikada nije imao usvojen strateški dokument o razvoju turizma. Doduše, većina koraka za usvajanje Strategije je obavljena za vrijeme prethodne vlade. 

Radila je na digitalizacija javnih poziva ministarstva i uvođenje detaljnijih kriterija za dodjelu bespovratnih sredstava u turizmu i zaštiti okoliša, čime se nastojala smanjiti ranija praksa netransparentne raspodjele budžetskih sredstava. Prema njenim navodima, broj lokalnih zajednica sa spremnim projektima porastao je sa svega dvije u prvoj godini mandata na trideset. 

Intenzivno je radila i na promocije ruralnog, eko i avanturističkog turizma, uz jačanje saradnje s međunarodnim organizacijama poput USAID-a i EU fondova. 

Također je u toku njenog mandata povećan udjela zaštićenih područja u FBiH sa 3,7 na 4,6 posto u periodu od dvije godine – s obzirom da je BiH među zemljama s najnižim procentom zaštićenih područja u Evropi.  

Radila je na izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koji je usvojene po skraćenom postupku i gotovo jednoglasno u oba doma Federalnog parlamenta, I koji se odnosi na sanaciju i zatvaranje nelegalnih deponija, kao i na kaznene odredbe za inspekciju. 

Slučaj rudarenja u Varešu jedna od najosjetljivijih tačaka mandata. Ekološka udruženja i lokalni aktivisti upućivali su oštre kritike ministarstvu zbog izdavanja i obnavljanja okolišnih dozvola za rudarske projekte u Varešu, upozoravajući na potencijalno zagađenje vodozaštitnih zona i uticaj na zdravlje stanovništva. Ministarstvu se prigovaralo da je ekonomski interes investitora stavilo ispred zaštite okoliša. 

Javnost i civilno društvo često su zamjerali suzdržanost inspekcijskih i ministarskih odgovora prilikom zagađenja rijeka (Neretve, Bosne, Spreče) i incidenata vezanih za tešku industriju i mini-hidroelektrane.  

Također tu je slučaj i politizacija Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Prvo načina na koji je smijenjen Esad Humo, kao i načina da Fond funkcioniše pod snažnim političkim utjecajem pri alokaciji značajnih finansijskih sredstava. 

Za razliku od pojedinih kolega u federalnoj vladi, ne postoji dokumentovana lična korupcijska afera, istraga ili optužba protiv Nasihe Pozder. 

Nasiha Pozder rođena je 1978. godine u Tuzli, gdje je završila srednju školu, dok je osnovnu pohađala u Lukavcu. Diplomirala je 2003. godine na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na kojem je kasnije i magistrirala, da bi 2013. godine doktorirala u naučnoj oblasti arhitektura i urbanizam. Stručni ispit položila je 2008. godine. 

Na Arhitektonskom fakultetu zaposlena je od 2004. godine, na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje, gdje je 2018. izabrana u zvanje docentice. Od 2009. godine angažovana je i na Institutu za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, gdje je vodila tim zadužen za izradu prostorno-planskih dokumenata za gradove širom BiH. 

Autorica je značajnog broja naučnih i stručnih radova iz oblasti urbanizma i prostornog planiranja, a kao gostujuća predavačica ostvarila je saradnju s Tehničkim univerzitetom u Beču, Tehničkim univerzitetom u Stuttgartu, Inalco institutom Sorbonne u Parizu te Tehničkim univerzitetom u Istanbulu. Dva puta je nagrađivana na Internacionalnom salonu urbanizma (Niš 2009. i Šabac 2010.)- 

Politički put u Našoj stranci obilježile su funkcije potpredsjednice stranke i potpredsjednice Regionalnog odbora Sarajevo, dok je u mandatu 2018–2022. bila zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.