Željko Nedić, ministar daleko od javnosti: Važni, ali i nedovršeni procesi

Željko Nedić je na čelu Federalnog ministarstva prostornog uređenja od formiranja Vlade Federacije BiH u aprilu 2023. godine. Njegov mandat obilježili su pokušaji digitalizacije procedura izdavanja građevinskih dozvola, pokretanje izrade novog Prostornog plana FBiH te rad na izmjenama propisa iz oblasti koncesija. Dio ovih procesa donio je konkretne promjene, dok ključni dokumenti i zakonska rješenja još nisu završeni.

Za razliku od nekih drugih članova Vlade, Nedić je na ministarsku poziciju došao sa radnim iskustvom neposredno povezanim s resorom koji vodi.

Po struci je inženjer arhitekture i ekonomista, a prije ulaska u federalnu Vladu godinama je radio na poslovima vezanim za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove.

Dugogodišnji je kadar HDZ-a, a tokom ovog mandata uglavnom je radio u okvirima resora, bez javnih istupa, medijskih gostovanja i press konferencija. Zbog nedovoljne vidljivosti stiče se dojam da javnost uglavnom ni ne zna ko je ministar prostornog uređenja.

Međutim, jedan od najvažnijih poteza tokom mandata bile su izmjene Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, usvojene 2024. godine. Njima je uvedena mogućnost vođenja postupaka za izdavanje akata o građenju u elektronskoj formi, odnosno e-dozvola. Investitorima je omogućeno elektronsko podnošenje zahtjeva i dokumentacije, a izmjenama su skraćeni i pojedini rokovi za odlučivanje.

Digitalizacija procedura jedan je od konkretnijih reformskih poteza ovog mandata jer bi, ukoliko se sistem u potpunosti implementira, trebala smanjiti administrativne prepreke za investitore i ubrzati proces izdavanja građevinskih dozvola. S druge strane, donošenje zakona ne znači automatski da su procedure u svim dijelovima Federacije postale brže i jednostavnije jer implementacija nije još uvijek u potpunosti provedena.

Drugi važan proces tokom Nedićevog mandata bilo je ponovno pokretanje izrade Prostornog plana Federacije BiH.

Nakon višegodišnjeg zastoja, Vlada FBiH je 2025. godine pokrenula proceduru za izradu novog plana, a Parlament Federacije BiH donio je odluku o pristupanju njegovoj izradi.

Riječ je o jednom od najvažnijih dokumenata za dugoročno planiranje razvoja Federacije jer određuje osnovne pravce razvoja prostora, infrastrukturne koridore, područja posebne namjene, kao i odnos prema prirodnom i kulturnom naslijeđu.

Ipak, treba imati na umu da plan nije završen, već je pokrenuta procedura njegove izrade. Teško je očekivati da će i u preostalih par mjeseci mandata biti finaliziran.

O potpunom učinku ovih provedenih reformi teško je govoriti bez rezultata i njihove primjene jer najvažniji dugoročni projekti još uvijek nisu završeni.

Koncesije su još jedan važan, ali nedovršen segment Nedićevog mandata. Federalno ministarstvo prostornog uređenja je pokrenulo izradu novog Zakona o koncesijama, a Prednacrt je u januaru 2025. godine stavljen na javni uvid. Novi zakon bio je predviđen i Programom rada Predstavničkog doma FBiH za 2025. godinu. Međutim, zakon nije usvojen, a tokom iste godine Vlada FBiH je ponovo razmatrala potrebu izrade novog teksta zakona.

Tako je i ovaj Zakon ostao nedovršen te je daleko od implementacije. Važeći Zakon o koncesijama datira iz 2002. godine, uz izmjene iz 2006., a revizori su ranije upozorili da nije usklađen s drugim propisima koji uređuju korištenje prirodnih resursa te da ne predviđa sankcije za njihovo korištenje bez zaključenog koncesionog ugovora. Istovremeno, Komisija za koncesije godinama ne funkcioniše u punom sastavu.

Dio rada Ministarstva u aktuelnom mandatu odnosio se na energetsku efikasnost i obnovu javnih objekata. Kroz različite programe i projekte nastavljena je energetska obnova škola, zdravstvenih ustanova i drugih javnih objekata, uz finansijsku podršku međunarodnih institucija.

Tako je u februaru 2026. godine počela, između ostalog, obnova pet javnih škola u Tuzlanskom kantonu, vrijedna više od četiri miliona eura bez PDV-a.

U julu ove godine potpisani su ugovori za sufinansiranje 27 projekata u Srednjobosanskom kantonu u iznosu od 2.4 miliona KM. Kako se navodi u zvaničnom saopćenju Ministarstva, riječ je o kapitalnim projektima sanacije klizišta, utopljavanja javnih objekata, te projekata energetske učinkovitosti i obnove nacionalnih spomenika.

Ažuriran je Operativni plan za poboljšanje energijske efikasnosti u institucijama Federacije Bosne i Hercegovine te obuhvata 195 javnih objekata/poslovnih prostora u kojima borave institucije u nadležnosti Vlade FBiH, u odnosu na ranijih 36.

Na kraju mandata, Nedić iza sebe ostavlja nekoliko konkretnih rezultata, ali i značajan broj započetih procesa bez konačnog ishoda. S obzirom na to da je do izbora ostalo nešto više od mjesec dana, realno je očekivati da će završetak ovih procesa biti zadatak narednog saziva vlasti.

Rođen 1964. godine u Tolisi (Orašje), BiH. Osnovnu školu pohađao u SR Njemačkoj i Tolisi. U Orašju završio gimnaziju.

U martu 1989. godine diplomirao na višoj arhitektonskoj školi u Zagrebu i stekao zvanje inženjera arhitekture. Krajem 2004. godine diplomirao na Fakultetu za uslužni biznis u Novom Sadu i stekao zvanje diplomirani ekonomist.

U jesen 1989. godine se zaposlio u građevinskoj firmi Burim u Orašju kao inženjer u operativi. Tokom 1990. i 1991. godine bio uposlen u Općinskom vodoprivrednom fondu općine Orašje, na mjestu v. d. direktora.

Po završetku rata zaposlio se u općini Orašje u Komisiji za obnovu i razvoj.

Od 1997. do 2005. godine bio šef Odjela graditeljstva, obnove i prostornog uređenja, Općine Orašje.

Od 2005. do 2019. godine na poziciji pomoćnika Općinskog načelnika u Odjelu prostornog uređenja i imovinsko-pravnih poslova Općine Orašje.

Od 2019. godine do proljeća 2023. godine obnašao dužnost ministra unutrašnjih poslova Posavskog kantona.