Zašto je utihnuo Vojin Mijatović: Između reformi i istrage POSKOK-a

Mandat Vojina Mijatovića na čelu Federalnog ministarstva razvoja poduzetništva i obrta teško je svesti na jednu ocjenu. Reforme, poticaji i zakoni jedna su strana, ali pitanje je u kojoj mjeri istraga POSKOK-a o sumnjivim dodjelama baca sjenu na ove rezultate.

Po preuzimanju mandata, početkom maja 2023. godine, tada potpredsjednik, a sada zamjenik predsjednika SDP-a, Vojin Mijatović požalio se na nedostatak vizije, nerad, korupciju i improvizaciju u Ministarstvu. Najavio je reorganizaciju rada i kadrovske promjene koje će u potpunosti promijeniti intenzitet rada ali i sistem odgovornosti, te izradu strateških pravaca, zakonskih i podzakonskih akata koji će sistemski, ali u kratkom roku dati efekte.

Tokom njegovog mandata usvojeni su Zakon o poticanju razvoja male privrede koji, između ostalog, predviđa da Ministarstvo svake godine predlaže Program poticaja, te Zakon o poduzetničkoj infrastrukturi koji uređuje kompletnu poduzetničku infrastrukturu.

Povećana su i izdvajanja za podršku sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća u Federaciji kroz Program poticaja.

U tekućoj godini Ministarstvo je izdvojilo 19,5 miliona KM za jačanje konkurentnosti za mala i srednja preduzeća, nešto manje od milion za podsticaj obrtima i srodnim djelatnostima, i nešto manje od milion KM za podsticaj novoosnovanim subjektima male privrede. Projekti su obuhvatili ukupno 368 korisnika, a izdvojeno je, dakle, ukupno oko 22 miliona KM.

Iz budžeta Ministarstva je u 2025. godini osigurano i 100 miliona KM za očuvanje radnih mjesta nakon što je Vlada FBiH donijela odluku da poveća minimalac na 1.000 KM.  Sredstva su namijenjena refundaciji dijela doprinosa za radnike koji su imali platu ispod1.000 KM, uz uslov očuvanja zaposlenosti.

Iako je bilo uvjeravanja, ne samo od Mijatovića, već i njegovih kolega iz Vlade da povećanje minimalca neće utjecati na zaposlenosti, podaci pokazuju nešto drugo. Trend rasta iz godine u godinu prekinut je u 2025. godini. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u 2025. godini manji je za dvije hiljade. Istina, ovaj pad ne može se pripisati isključivo povećanju minimalca jer je Vlada usvajala i druge ekonomske mjere koje su imale utjecaj na ovaj sektor.

Često oglašavanje i osvrti na razne teme pratili su Mijatovićev mandat. Uglavnom su se odnosili na dešavanja vezana za zvaničnike iz Republike Srpske, ali nije nedostajalo i međustranačkih okršaja.

Ne može se izostaviti i njegovo tumačenje pitanja o odgovornosti nadležnih za poplave u kojima je 2024. godine stradalo 27 osoba. Mijatović je tada poručio da ne treba "lešinariti".

Sjećamo se i Mijatovićevih oštrih protivljenja da SNSD imenuje direktora Uprave za indirektno oporezivanje.

„UIO mora pripasti koaliciji oko SDP BiH. Stanite na vrijeme sa trgovinom države, nije BiH ničija djedovina. Ovdje ću stati za radi mira u kući, ali upozoravam, puno je neke pjesma ponijela“, poručio je tada Mijatović. Niko ga nije poslušao.

Ono što je začinilo Mijatovićev mandat, a nakon čega su i utihnuli komentari o svemu i svačemu, jeste istraga koju sprovodi Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) u predmetu koji se odnosi na dodjelu budžetskih sredstava po javnom pozivu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

 Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u martu 2025. je raspisalo javni konkurs "Razvoj start-up ekosistema", vrijedan 1,2 miliona KM, uz rok od devet dana uključujući i vikend. Odluka je, prema navodima i dobitnika i onih koji su se žalili, donesena "za pola dana". Nakon niza prigovora na regularnost postupka, vlasnici sarajevske IT kompanije Bloomteq podnijeli su krivičnu prijavu protiv resornog ministra Vojina Mijatovića.

Ranije je potvrđeno da su, po POSKOK-a, u okviru postupanja u ovom predmetu oduzeti mobilni telefoni ministru, kao i odgovornim osobama iz firmi koje su bile korisnici sredstava. Nedavno su i ministri u Vladi i premijer Nermin Nikšić dali izjave u svojstvu svjedoka u okviru ovog predmeta.

Rođen je 11. august 1979. godine u Banjoj Luci gdje i danas živi. Osnovnu i srednju školu završio je u Beogradu, te diplomirao na Fakultetu za poslovne studije u Beogradu.

Karijeru počeo u Ministarstvu trgovine i turizma, kao glasnogovornik Turističke organizacije, nakon čega preuzima funkciju glasnogovornika Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Republike Srpske.

Radio je kao načelnik Odjeljenja za evropske integracije u Ministarstvu finansija Republike Srpske, a zatim dvije godine obavlja poziciju savjetnika za evropske integracije,  predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Nakon toga preuzima funkciju pomoćnika ministra za predpristupnu pomoć EU u Ministarstvu finansija Republike Srpske.

Sljedeću poziciju preuzima kao savjetnik za međunarodne odnose i saradnju s međunarodnim finansijskim institucijama,  predsjednika Vlade Republike Srpske.

Nakon karijere u javnom sektoru, bio je i direktor Ekonomskog Instituta u Banjoj Luci.

Godine 2016. je imenovan za zamjenika ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine, gdje nakon dvije godine podnosi ostavku.

Učesnik je velikog broj konferencija i projekata iz oblasti zaštite ljudskih prava i manjina u organizaciji UNHCR-a, UNDP-a, Evropske Komisije, OSCE-a, kao i mnogih projekata iz oblasti ekonomije u saradnji s predstavnicima Svjetske Banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske investicijske Banke, Evropske Banke za obnovu i Razvoj i Evropske Komisije.

Aktivno govori engleski jezik, oženjen je i otac jednog djeteta.