Velike najave, mali učinci: Davor Bunoza u kolopletu reformskih zakona 

Mandat ministra pravde Bosne i Hercegovine Davora Bunoze od početka je bio vezan za najave velikih reformi pravosuđa, potrebnih na BiH ka Evropskoj uniji. Međutim, te najave su uglavnom ostale mrtvo slovo na papiru.

Za nešto više od tri godine Ministarstvo pravde pripremilo je i proguralo nekoliko važnih zakona, među kojima je Zakon o slobodi pristupa informacijama i novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, ali su ključni projekti, kao što je novi zakon o Sudu BiH, upravljanje oduzetom imovinom i dio obaveza prema MONEYVAL-u, ostali neriješeni.

Bunoza je tako mandat proveo između konkretnih zakonskih rezultata i političkih blokada koje su zaustavljale upravo one reforme koje je njegovo ministarstvo označavalo kao prioritetne.

Davor Bunoza funkciju ministra pravde BiH preuzeo je početkom 2023. godine. Prije ulaska u Vijeće ministara bio je advokat, a Ministarstvo pravde bilo mu je prvo iskustvo na izvršnoj funkciji na državnom nivou.

Od prvih mjeseci mandata kao glavne teme njegovog rada nametnule su se reforma pravosuđa, usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima, jačanje integriteta pravosuđa, transparentnost institucija i donošenje zakona potrebnih za ispunjavanje uslova na evropskom putu.

Već u martu 2023. godine, na sastanku s rukovodstvom VSTV-a, među temama su bili izmjene Zakona o VSTV-u, donošenje Zakona o sudovima BiH, uspostavljanje agencije za upravljanje oduzetom imovinom, nova strategija sektora pravde i digitalna transformacija pravosuđa.

Tri godine kasnije većina tih pitanja i dalje je bila na dnevnom redu.

Jedan od najvažnijih procesa tokom mandata Davora Bunoze bilo je mijenjanje zakonskog okvira za rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Iako su usvojene određene izmjene postojećeg zakona, novi zakon, najavljivan kao evropski, još uvijek nije usvojen zbog nedostatka političkog dogovora unutar vladajuće koalicije.

Parlamentarna skupština BiH je krajem 2023. godine usvojila izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, kojima su uvedeni novi mehanizmi provjere imovine sudija i tužilaca, kao jedan od zahtjeva u procesu jačanja integriteta pravosuđa. Izmjenama su uređeni način podnošenja izvještaja o imovini i interesima, njihova provjera te odgovornost za neprijavljivanje ili netačno prijavljivanje podataka.

Istim zakonskim izmjenama predviđeno je i da Parlamentarna skupština BiH u roku od godinu dana donese potpuno novi Zakon o VSTV-u, usklađen s evropskim standardima. Taj rok, međutim, nije ispoštovan.

U međuvremenu su postojeće zakonske odredbe dodatno mijenjane tokom 2024. godine, ali bez donošenja potpuno novog zakona.

Ministarstvo pravde u narednom periodu pripremilo je novi Zakon o VSTV-u. Vijeće ministara BiH ga je u martu 2025. godine utvrdilo i uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH. Novi zakon trebao je donijeti sveobuhvatniju reformu VSTV-a, uključujući pravila o izboru i mandatu članova Vijeća, sukobu interesa, disciplinskoj odgovornosti i integritetu nosilaca pravosudnih funkcija.

Međutim, nakon parlamentarne procedure prijedlog koji je došao iz Vijeća ministara je odbijen. Novi prijedlog Zakona o VSTV-u u decembru 2025. godine u parlamentarnu proceduru je uputila grupa državnih zastupnika. Ni taj prijedlog nije usvojen.

Njegovo razmatranje dodatno je usporeno jer je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma BiH zatražila produženje roka za dostavljanje izvještaja dok se ne dobije mišljenje Venecijanske komisije.

Kolegij državnog Doma naroda uputio je u proceduru identično zakonsko rješenje kao ono koje je ponudilo Ministarstvo pravde. Sredinom prošlog mjeseca usvojen je u prvom čitanju.

Predloženi zakon će biti razmatran i u drugom čitanju, kada će biti moguće ulagati amandmane na predloženi tekst zakona, što su pojedini delegati najavili tokom diskusije, ali teško je očekivati da stupi na snagu do kraja ovog mandata.

Ako se jedan zakon može izdvojiti kao najveći test Bunoza mandata, to je Zakon o sudovima BiH. Već u martu 2023. godine Bunoza je o njemu razgovarao s rukovodstvom VSTV-a.

Bunoza je tokom mandata više puta govorio o potrebi da se zakon usvoji, a Ministarstvo pravde pripremalo je različite verzije teksta. Međutim, zakon se suočio s političkim neslaganjima iz entiteta Republika Srpska.

Tokom 2025. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH pojavilo se više različitih prijedloga vezanih za Sud BiH. U februaru te godine Bunoza je povukao nacrt sa dnevnog reda Vijeća ministara jer nije bilo potrebnog političkog konsenzusa, uz najavu dodatnog usaglašavanja.

Ministarstvo pravde je i nakon toga nastavilo raditi na zakonu, ali se pitanje nije uspjelo riješiti. U međuvremenu su i drugi predlagači u Parlamentarnoj skupštini pokušavali progurati vlastite verzije zakona, ali nijedan nije doveo do konačnog usvajanja.

Najveći problem bio je političko neslaganje oko nadležnosti Suda BiH i sjedišta Apelacionog odjeljenja. Predstavnici vlasti, ali i opozicije iz RS-a žele da sjedište Apelacionog odjeljenja bude na teritoriji ovog entiteta, što nije prihvatljivo za ostale predstavnike vlasti. Ovakvom rješenju protivio se i Sud BiH.

Za razliku od dva navedena, jedan važan zakon iz Bunozinog resora ipak je završen.

Vijeće ministara je u aprilu 2023. godine utvrdilo Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, koji je pripremilo Ministarstvo pravde. Zakon je bio usklađivan s Direktivom EU o otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi dokumenata javnog sektora.

Cilj zakona bio je povećati transparentnost institucija, omogućiti elektronsko podnošenje zahtjeva, uvesti model proaktivne objave informacija i uspostaviti centralni portal javnih informacija.

Treba istaći da je, za razliku od većine kolega u Vijeću ministara, Bunoza tokom mandata održavao komunikaciju s novinarima.

Jedno od pitanja koje je Bunoza naslijedio kao veliki problem bilo je uređenje sistema oduzimanja i upravljanja imovinom stečenom krivičnim djelom.

Još na sastanku sa VSTV-om u martu 2023. godine razgovaralo se o uspostavljanju agencije na državnom nivou koja bi upravljala oduzetom imovinom.

Ministarstvo pravde je godinama radilo na zakonskom rješenju, ali je usvajanje zapinjalo na političkim neslaganjima jer političari iz RS-a insistiraju na tome da nadležnost nad ovim pitanjem imaju entiteti, a ne država. Tako je, zbog političara iz RS-a, propao još jedan Bunozin zakon.

Usvajanje ovog zakona bilo je povezano i s preporukama MONEYVAL-a, odnosno međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Bosna i Hercegovina je ipak završila na sivoj listi MONEYVAL-a zbog neusvajanja potrebnih zakona.