Hoće li SNSD Južnu interkonekciju usloviti Istočnom za koju već pripremaju teren?

Nakon što je Vijeće ministara Bosne Hercegovine utvrdilo Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Hrvatske zbog izgradnje Južne plinske interkonekcije, državni ministar Staša Košarac (SNSD) najavio je da će dokument dostaviti Predsjedništvu, ali da očekuje da će i Istočna interkonekcija biti tretirana na isti način.

“Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će, u skladu sa zaključkom Vijeća ministara, dostaviti dokument Predsjedništvu BiH na dalje postupanje. Očekujem da će Predsjedništvo BiH istovremeno i na jednak način tretirati pitanje realizacije projekata i Južne i Istočne interkonekcije”, rekao je Košarac nakon sjednice.

Sporazum između BiH i Hrvatske, koji treba biti potpisan do kraja aprila u Dubrovniku, je međunarodni ugovor, a nakon potpisivanja ga trebaju ratifikovati oba doma Parlamentarne skupštine BiH. SNSD već mjesecima blokira rad Državnog doma naroda rušeći kvorum.

Nova istočna interkonekcija podrazumijeva izgradnju gasovoda između Srbije i Bosne i Hercegovine, a njime bi u BiH, kako je prvobitno planirano, bio dopreman ruski gas, koji na Balkan dolazi preko Turskog toka.

Iz SNSD-a su i ranije predlagali da Istočna interkonekcije ide u paketu s Južnom te da se o njima u institucijama BiH zajedno glasa. Ured za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini je tada odgovorio podsjetivši na stav predsjednika SAD Donalda Trumpa da evropski partneri trebaju prestati koristiti rusku energiju.

”SAD smatraju da je gasovod Južna interkonekcija od ključnog značaja za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i cijele regije. Ovaj projekat dodatno jača veze između SAD i naših partnera u BiH. Predsjednik Trump je jasno poručio: evropski partneri trebaju prestati koristiti rusku energiju”, naveli su iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH u odgovoru na upit portala !Odgovor.

Evropska unija je u janauru usvojila pravno obavezujuću uredbu kojom se uvodi postepena zabrana uvoza ruskog prirodnog gasa, uključujući gas iz plinovoda i ukapljeni prirodni gas (LNG). Odluka će se u potpunosti primjenjivati do kraja 2027. godine zbog čega se strahuje da će BiH ostati bez izvora gasa ukoliko do tada ne bude završena Južna interkonekcija.

Međutim, Uredba direktno ne zabranjuje tranzit ruskog gasa kroz teritoriju EU ka trećim zemljama, među koje spadaju i BiH. Prema uredbi, tranzit mora biti unaprijed najavljen, mora imati jasno definisane ulazne i izlazne tačke te gas ne smije ostati u EU skladištima za potrošnju unutar Unije.

Problem za BiH bi mogle napraviti najave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će donijeti zakon kojim se "svakoj zemlji koja posluje s Rusijom" prijeti "vrlo strogim sankcijama". Jasne su i poruke Američke ambasade da se protive da BiH koristi ruski plin.

Iako Košarac sada traži “jednak tretman” Istočne i Južne interkonekcije, Republika Srpska uveliko priprema teren za izgradnju plinovoda Šepak - Novi Grad, koji ide gotovo istom trasom kao kao planirana Istočna interkonekcija.

Krajem prošle sedmice potpisan je sporazum o projektovanju i izgradnji ovog magistralnog plinovoda. Vrijednost projekta prelazi milijardu konvertibilnih maraka, a rok za završetak radova je četiri godine.

Kako je saopćeno, Ugovor su potpisali direktor preduzeća “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek i “Konvar” iz Beograda Miloš Petrović, u prisustvu premijera RS Save Minića i ministra energetike i rudarstva Petra Đokića.

Preduzeće “Konvar” je nosilac konzorcijuma koji će biti izvođač radova u ovom projektu, a čine ga i preduzeća “Gastek” Inđija, “Radis” Istočno Sarajevo, Zavod za zavarivanje Beograd i “Jokić invest” Zvornik, saopćeno je ranije iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.

Projekat izgradnje magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad se sastoji od tri faze, od kojih prva obuhvata izgradnju primarnog magistralnog gasovoda Šepak-Banja Luka.

Druga faza obuhvata izgradnju priključnih gasovoda, prema gradovima i općinama koje su na trasi, odnosno planirana je gasifikacija 18 lokalnih zajednica duž trase. Treća faza obuhvata izgradnju magistralnog gasovoda Banja Luka – Novi Grad. Planirana dužina trase dvosmjernog gasovoda je oko 500 kilometara.

Ovo nije jedini plinovod koji se gradi u RS. U augustu prošle godine počeo je projekat gasifikacije istočnog dijela ovog entiteta, odnosno izgradnje magistralnog gasovoda Šekovići, Vlasenica, Milići i krak Vlasenica, Igrišta, Han Pijesak. Prema najavama, gasovod mi trebao biti gotov do oktobra 2026.

Uoči početka radova, Vlada RS je usvojila informaciju o potrebi krčenja šume i trajnoj promjeni namjene šumskog zemljišta za potrebe gasifikacije istočnog dijela RS. Drugim riječima, RS koristi državno zemljište za ove potrebe, što je u suprotnosti s presudama Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud je u predmetu, po zahtjevu Kemala Ademovića, predsjedavajućeg državnog Doma naroda, u maju 2024. godine utvrdio da Odluka o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade FBIH nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Ova odluka Ustavnog suda odnosila se na promjenu namjene šumskog zemljišta u Varešu od strane Vlade FBIH.

Na isti način je odlučeno i kada je Ustavni sud proglasio ništavnom Odluku o načinu i uvjetima prodaje nekretnina u vlasništvu RS e koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem. Šume su u direktnoj nadležnost Bosne i Hercegovine i titular nad tim zemljištem je Bosna i Hercegovina.

Iz Ustavnog suda BiH su za portal !Odgovor kazali da nisu zaprimili zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Vlade RS o potrebi krčenja šume i trajnoj promjeni namjene šumskog zemljišta za potrebe gasifikacije istočnog dijela RS. Podsjetili su na ranije odluke Ustavnog suda kojima je utvrđeno da je jedini titular državne imovine država Bosna i Hercegovina.

Zabrana raspolaganja državnom imovinom je na snazi više od 20 godina, odlukom Ureda visokog predstavnika (OHR).