Član redakcije !Odgovora Haris Imamović govorio je, u programu Radija Islamske zajednice u BiH (BIR), o evropskom putu BiH, u svjetlu posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen našoj zemlji.

!Odgovor
15.10.2025. 16:18
Član redakcije !Odgovora Haris Imamović govorio je, u programu Radija Islamske zajednice u BiH (BIR), o evropskom putu BiH, u svjetlu posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen našoj zemlji.
Imamović kaže da je vrlo znakovito što von der Leyen nije kazala ništa o krizi s kojom se BiH suočavala u protekle dvije godine, kada se “raspravljalo da li će jedna policija pucati na drugu”.
Klopka za Trojku
”Nije kazala ništa o napadu na Dejton, secesionizmu… Dakle, to odgovara HDZ-u i Dodiku. Na !Odgovoru smo radili intervju s bivšim njemačkim izaslanikom za Zapadni Balkan Manuelom Sarrazinom. On kaže: Dodiku u ovom trenutku treba da problem izgleda riješen. Da se napravi privid da je bila kriza, da je sada riješena i da bi mogao politički da preživi. I da onda sačeka malo drugačije okolnosti”, kazao je.
Imamović smatra da poruka EU ide u navedenom smjeru, stvaranja slike da je kriza riješena.
”Von der Leyen je rekla da treba imenovati pregovarača BiH sa EU. SNSD i HDZ su odmah rekli da su za to. HDZ namjerava predložiti SNSD-ovog kadra za pregovarača BiH sa EU - Anu Trišić-Babić, Dodikovu savjetnicu. Taktika je da HDZ i SNSD to urade i da Trojka odbije Trišić-Babić, kao što je Konaković već kazao: Trojka neće podržati nikog iz SNSD-a. To je opravdan stav, zbog svega što je SNSD radio u protekle dvije godine. Ali to je zamka za Trojku i B komponentu. Jer von der Leyen je rekla da imenujemo pregovarača. Srpska i hrvatska strana se prave kontruktivni, predlažu pregovarača, ‘idemo ka EU’, sve se smirilo. I onda kažu: ‘Evo, vidite, da ovi Bošnjaci u Sarajevu, ova Trojka, oni ne žele to, blokiraju evropski put’”, kazao je imamović.
HDZ ovime, smatra Imamović, spašava SNSD i predstavlja ga kao opciju, koja nije protiv evropskog puta.
”Na sjednici Vijeća ministara, kada su glasali za Reformsku agendu, Košarac je rekao: ‘Mi smo glasali za ovo jer nam je HDZ rekao da glasamo’”, kaže Imamović.
Govoreći o odnosu između HDZ-a, Trojke i SNSD-a, Imamović kaže da je HDZ napravio klopku za Trojku.
Bez SNSD-a HDZ ne bi imao snage ni za šta
”Čović je odabrao Dodika. I Trojka ne smije napasti Čovića zbog toga. Jer ako ga napadnu, onda bi prenijeli probleme u Federaciju. Izbio bi sukob u Federaciji. Dodik bi zadovoljno trljao ruke. Trojka je upala u klopku, jer ne pitaju se. Ne mogu izbaciti SNSD, ne mogu natjerati HDZ da ga izbaci, ne mogu imenovati sami pregovarača”, kazao je.
Imamović kaže da je teško gledati bespomoćnost Trojke. ”To su naši predstavnici. Optimalna je situacija da oni, kao naši predstavnici na državnom nivou, upravljaju, da se pitaju, itd”, kazao je.
Po Imamoviću, Čović i Dodik jedan bez drugog ne bi imali dovoljno snage, i zato HDZ-u ne odgovara da Dodik bude dotučen.
”Oni kad su razvezani, razdvojeni jedan od drugog nemaju dovoljno snage da se pitaju. Kad se udruže - imaju. Mislim da je u tom i objašnjenje zašto je jak taj savez. Bilo je mandata kada nije bilo SNSD-a u Vijeću ministara. Opozicija iz RS je bila u Vijeću ministara, Mektić, Šarović. Tad je HDZ bio najslabiji. I zato Čović podržava SNSD”, kazao je.
Imamović je, u kontekstu sastanka Čovića i Dodika u Banjaluci, podsjetio na jedan događaj s kraja rata, koji se također desio u vezi s Banjalukom.
”Bivši član Predsjedništva Ivo Komšić piše u jednoj svojoj knjizi da su, pred kraj rata, Armija RBiH i HV napredovali prema Banjaluci. ARBiH prilazi Manjači. I u tom trenutku Tuđman shvata da ne smije dopustiti Armiji RBiH da uđe u Banjaluku. I naređuje HV-u da otvori paljbu po Armiji RBiH, dakle po svojim saveznicima. Tuđman je shvatio, a Čović danas shvata isto: kada RS ne bi bila teret B komponenti, da nema tog tereta koji je nekad bio Karadžić, a danas Dodik, ne bi onda ni Tuđman mogao raditi šta hoće. Ivo Komšić kaže da je RS bila zalog za obnovu Herceg-Bosne. Prevedeno na današnju situaciju: Čoviću odgovara da je nama za vratom jedan Dodik, da nam je teret, da nam ne da disati, i kada je tako, onda može prići i Čović i zadati dva-tri udarca u pleksus i tražiti nešto za sebe, npr. Izborni zakon. Da nema tog Dodika na grbači, lako bi bilo nositi se s ucjenama HDZ-a”, kazao je Imamović.
Ustavni sud je glavna meta
Po Imamoviću, svaka stvar na EU putu se pretvara u borbu za nacionalne interese u BiH. To se vidi na primjeru Ustavnog suda.
”Zna se koliko se naša delegacija borila u Dejtonu da Ustavni sud bude ovakav kakav jeste, ovakav kakav smeta Dodiku. To je jedna od naših pobjeda, koja traje 30 godina. Mi smo tražili da sudija iz RS nema mogućnost da povuče ručnu i tako je i napravljeno”, kazao je.
Imamović je kazao da je pravni savjetnik Billa Clintona Lloyd Cutler objasnio, u vrijeme sklapanja Dejtona, da je potrebna institucija koja će rješavati nesporazume.
”Cutler je znao da će mnoštvo ovih nivoa vlasti ulaziti u svađe. I da mora biti neko ko će reći ko je u pravu, ko nije. Cutler je znao da, ako se Ustavni sud napravi kao mini parlament, tri nacionalna kluba i svaki ima veto, to ne može funkcionisati. Zato je utvrđena stabilna većina u Ustavnom sudu, sudije iz Federacije, B komponentna plus evropske sudije. I to je izboreno”, kazao je.
Imamović je podsjetio da je kriza, koja traje u protekle dvije godine, počela upravo na pitanju Ustavnog suda.
”Dodik je u ljeto 2023. donio prve odluke o zabrani primjenjivanje odluka Ustavnog suda. RS nema pravo donositi tu odluku. To nisu uslovi mira. Nismo se dogovorili da ćemo prestati pucati pod tim uslovima. Prije toga, Ustavni sud je odlučio da sudije mogu raditi i nakon 70 godina, ako skupštine ne imenuju nove sudije. Sve je krenulo oko Ustavnog suda”, kazao je.
Imamović kaže da je Dodik donio neke odluke protiv Ustavnog suda, ali “kada je bilo stani-pani i kad je trebao da puca, nije smio pucati” i prihvatio je presudu Suda BiH.
EU ne smije potkopavati temelje Dejtona
”Priča o potkopavanju Ustavnog suda je krenula sa Mišljenjem Evropske komisije iz 2019. Tu je rečeno da treba regulisati status stranih sudija. Dirnuli su dakle u fundament Dejtona. Evropske birokrate su, u jednom vrlo, dvosmislenoj formulaciji rekle da treba ‘regulisati status sudija u Ustavnom sudu’. Šta to uopće znači? To ništa ne znači, može svašta značiti. Ali svi su lako prihvatili da je to izbacivanje evropskih sudija iz Ustavnog suda. Dosta je i naših političara pristalo na to tumačenje”, kazao je.
Imamović kaže da bi bez evropskih sudija u Ustavnom sudu, SNSD i HDZ kontrolisali odlučivanje tog tijela i određivati šta je ustavno, a šta nije.
“Trebalo je napraviti odmah radikalan pritisak na evropske birokrate. Zašto su to stavili? Zašto potkopavaju temelj Dejtona? EU nama govori da moramo živjeti s Dejtonom. U redu, ali zašto onda EU potkopava Dejton?! Govore nama da ne može Slaven Kovačević potkopavati Dejton. U redu, zašto ga EU potkopava? I na kraju, što je rekao Manuel Sarrazin u intervjuu za !Odgovor, da je paradoks težiti EU a tražiti izbacivanje evropskih sudija. Pa valjda treba više evropskog pravnog prisustva u BiH”, kazao je.

!Odgovor
Svjesni da je živi dijalog istinski ravnopravnih sagovornika temelj razumijevanja i postizanja općeg dobra, platformu nudimo svim zainteresiranim autorima, organizacijama i grupama koje dijele naše osnovne ciljeve.
Više od istog autora