Imamović: U PIC-u traje neviđena borba između EU i SAD

Uoči zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojem bi se trebalo odlučivati o novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini, kolumnista portala !Odgovor Haris Imamović ocijenio je da su odnosi između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država oko ovog pitanja dovedeni do nivoa koji do sada nije viđen.

U razgovoru za N1 rekao je da postoje različite najave o ishodu sastanka, uključujući i mogućnost da novi visoki predstavnik ne bude imenovan. Prema njegovim riječima, najosjetljivije pitanje trenutno nije samo ko bi mogao naslijediti Christiana Schmidta, nego i kakva bi uloga OHR-a mogla biti u narednom periodu, odnosno da li bi se išlo ka njegovom gašenju ili zadržavanju u pasivnijoj, ali i dalje važnoj ulozi.

Govoreći o mogućem izboru novog visokog predstavnika, Imamović je rekao da među izvorima postoje različite procjene, ali da je zajedničko to da su neslaganja između Brisela i Washingtona ozbiljna.

“Neki govore da bi se trebao imenovati novi visoki predstavnik, a neki izvori kažu da je toliko neslaganja na relaciji između EU i SAD, koje je neviđeno dosad u toj mjeri, da bi moglo čak doći do jedne vrlo komplikovane situacije da ne bude imenovan novi”, rekao je Imamović.

Dodao je da bi eventualni odlazak Schmidta bez imenovanja nasljednika proizveo vakuum, što je ocijenio kao nešto do sada neviđeno, dok je mogućnost njegovog ostanka u tehničkom mandatu, prema njegovim riječima, već odbačena iz američkih izvora.

"Neki izvori kažu da je toliko neslaganje na relaciji EU i SAD koje je neviđeno do sada u toj mjeri da bi moglo čak doći do jedne vrlo komplikovane situacije, da ne bude imenovan novi, a da Schmidt ode. To bi bilo nešto neviđeno jer bi postojao vakuum. Ili da Schmidt, ali to su Amerikanci isključili koliko sam ja čuo, ostane u tehničkom mandatu. Međutim, Evropljani su vrlo, zbog ovih poremećaja na višim nivoima odnosa, zastrašeni mišlju da bismo ovdje mogli imati visokog predstavnika koji bi bio direktno pod američkom kontrolom, jer onda oni misle da će Amerikanci koristiti ne samo za svoje interese nego i protiv evropskih interesa", rekao je.

Na pitanje koliko je realno zatvaranje OHR-a u skorijem periodu, Imamović je rekao da postoje međunarodni akteri koji guraju u tom smjeru, ali smatra da bi to bilo pogrešno razumijevanje stanja u Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je na period od 2011. do 2021. godine, kada je, kako je naveo, OHR de facto postojao samo kao moguća krajnja intervencija, bez svakodnevnog miješanja u političke procese.

"Mislim da u ovoj situaciji najbolje da tako bude", rekao je Imamović, govoreći o modelu u kojem OHR ostaje prisutan kao osigurač, ali bez aktivnog svakodnevnog djelovanja.

"OHR nije institucija sui generis, to je međunarodna intervencija. Vi ste to imali u Njemačkoj, Austriji, u Japanu", rekao je i dodao da je u Njemačkoj slično tijelo postojalo do ujedinjenja Njemačke, a da zadnjih 17 godina nije djelovalo, ali je postojalo kao upozorenje vlastima Njemačke da se ne vraćaju u faze koje će ugroziti međunarodni mir.

Prema njegovoj ocjeni, OHR bi trebao ostati kao mehanizam koji može reagirati u kriznim situacijama, poput blokada izbora, finansijskih procesa ili funkcionisanja institucija, ali ne kao institucija koja bi svakodnevno intervenirala u sve političke sporove.

“OHR treba kao osigurač da postoji. Ja sam potpuno protiv toga da se on sad nešto odjednom miješa kao neki marinci i padobranci, pa da mijenja potpuno strukturu države”, naglasio je i dodao da je za OHR sada najbolje stanje mirovanja te da će intervenisati samo u situacijama kao Vijadukt koji će uništiti državu.

Govoreći o mogućim imenima za novog visokog predstavnika, Imamović je kazao da se dosta govorilo o italijanskom kandidatu Antoniju Zanardiju Landiju, ali je naglasio da, prema njegovom mišljenju, ovdje nije presudna ličnost, nego politički interesi velikih sila koje bi stajale iza tog imenovanja.

Kazao je da se u BiH "lome koplja" te da SAD i EU zagovaraju svoje interese.

"Ako se EU ovdje ne pita, onda se nigdje ne pita. Mislim da imaju snagu da zaustave to (imenovanje proameričkog kandidata), ali nisam siguran da li imaju hrabrosti. Čuo sam da već traže neke izgovore, nema tu odlučnosti", kazao je.

Osvrnuo se i na Landija te kazao da ga je upoznao 2019. godine.

“To je jedan ozbiljan čovjek, diplomata, dugogodišnji savjetnik predsjednika Italije, ali ne radi se o ličnosti. Nikad se nije radilo o ličnosti”, rekao je Imamović.

Dodao je da Amerikanci, prema njegovoj procjeni, i ranije nisu imali problem da podrže evropskog kandidata, jer to za njih može biti i politički korisno.

“Ako je Talijan visoki predstavnik, dosta će ljudi smatrati odgovornim Italiju. Amerikanci se kriju iza njih i ako šta bude nepopularno, neće toliko držati Amerikance. Tako je bilo i sa Schmidtom, dosta nepopularnih odluka i onda su Nijemci trpili", rekao je.

Jedina nepoznanica je, kako je rekao, kakvu će politiku voditi Amerikanci preko visokog predstavnika.
Imamović smatra da se u cijeloj priči ne lome samo lokalna pitanja, nego širi odnosi između SAD-a i EU, koji su već zategnuti na drugim međunarodnim tačkama.

Govoreći o unutrašnjem političkom odgovoru iz BiH na ova međunarodna previranja, Imamović je rekao da Milorad Dodik, iako se formalno ne pita o izboru visokog predstavnika, koristi institucionalne mehanizme i političke poruke da pošalje signal o svojoj snazi. Kao primjer je naveo deklaraciju Narodne skupštine Republike Srpske.

S druge strane, za političke aktere iz Sarajeva rekao je da nisu pokazali dovoljnu ozbiljnost ni jedinstvo u trenutku kada je trebalo poslati jasnu poruku međunarodnim akterima.

"To loše izgleda, kada trebaju biti jedinstveni svađaju se oko drugih stvari", rekao je Imamović, ocjenjujući da bi stranke iz Sarajeva trebale zajednički definisati ključne tačke i nastupiti jedinstveno prema međunarodnim faktorima.

Na pitanje da li je Dodik iz cijele aktuelne situacije izašao kao pobjednik, Imamović je odgovorio da jeste, barem u smislu činjenice da je politički opstao uprkos očekivanjima da će biti eliminisan iz političkog života kroz procese koji su ranije pokrenuti.

“To je njegova pobjeda. Sarajevu treba glava", kazao je u smislu da jedna osoba ispred Trojke mora imati predstavnika koji će izlaziti i iznositi stavove. Kazao je da probosanske snage trebaju tražiti prisustvo OHR-a sve dok u domovima naroda postoji mogućnost političkih blokada.

Na kraju razgovora osvrnuo se i na ulogu Velike Britanije, rekavši da je njena pozicija danas specifična: više nije članica EU, ali je ostala bliska evropskom sigurnosnom i odbrambenom okviru. Ipak, smatra da Britanci često znaju pojačati retoriku, ali se zatim povući.

“Moje iskustvo govori da oni znaju napumpati situaciju i samo se izmaknu Britanci”, rekao je Imamović.

Dodao je da će upravo odluke PIC-a u naredna dva dana pokazati imaju li evropske sile ne samo snagu, nego i političku hrabrost da se suprotstave američkom pristupu kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

“Ako Evropljani izgube ovu bitku, i to neće biti samo ova bitka nego i idućih pet godina ovdje, i neće niko poštovati ni fermati ni pet posto Evropljane”, zaključio je Imamović.