Od pranja veša do saradnika: Kako su trošeni milioni građana BiH na lobiranje u SAD

Kišom se završava neuobičajeno topli 24. dan februara 2023. godine u Banjoj Luci, dok Martin Lutz prikuplja račune za skupocjene poslovne ručkove i hotelski smještaj. Česti je to banjalučki gost već godinu i pol dana, koji u ovom gradu iznajmljuje stan, vozača, osobe koje mu peru odjeću.

Ali ono što malo ko zna jeste da je račun od gotovo 1.400 dolara, za dva ručka tog dana, ovaj američki advokat za međunarodno pravo platio novcem građana Republike Srpske.

Dio je to aktivnosti koje on, zajedno sa kompanijom McGinnis Lochridge u kojoj je zaposlen, provodi lobirajući za interese RS u Sjedinjenim Američkim Državama. Na takve aktivnosti, samo tog dana, potrošio je više od 3.300 dolara, a osim ručka obuhvatale su i iznajmljivanje sobe za sastanke od 900 dolara, te hotelski smještaj vrijedan 844 dolara.

Analizirajući do sada neobjavljene podatke iz Registra stranih agenata (FARA) američkog Ministarstva pravde, Detektor i Capital su otkrili na šta su tačno strani lobisti, u ime Vlade RS i državnih institucija, potrošili više od 5,64 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka u protekle četiri godine.

Zakon o registraciji stranih agenata u SAD za bilo kakve lobističke aktivnosti u ovoj zemlji zahtijeva detaljno obrazlaganje troškova, kao i prilaganje svakog računa za provedene aktivnosti.

Analizom svih izvještaja vidi se da je RS u periodu od 1. januara 2022. do 30. aprila 2026. godine potrošila za lobističke aktivnosti više od 5,4 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka. Napori državnih institucija, odnosno Ministarstva vanjskih poslova BiH (MVP BiH), bili su mnogo manji, te je prvi ugovor sklopljen tek u aprilu 2025. godine. Od tada je na lobiranje u ime ove institucije potrošeno 175.000 dolara.

Detektor i Capital su analizirali period od 2022. godine jer je tadašnja američka administracija te godine pooštrila sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.

Za razliku od državnih institucija, finansijski podaci pokazuju kako se u periodu od četiri godine lobiranje RS u SAD razvijalo od odbrane, do političke ofanzive uoči i nakon povratka Donalda Trumpa na čelo Bijele kuće, te kako su troškovi rasli u periodima različitih političkih kriza koje su se događale u BiH tokom ovog perioda.

Česta gostovanja Martina Lutza u Banjoj Luci od 2022. godine rezultat su pooštravanja američkih sankcija protiv Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS i njegovih najbližih saradnika u januaru iste godine, obrazloženim potezima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Lutz i njegova kompanija samo su jedni u nizu lobista koje je zvanična Banja Luka angažirala u nadi da će srušiti američki diplomatski zid pred kojim su se našli.

Detalji unutar izvještaja koje su podnosili lobisti koje je angažovala RS pokazuju da su, pored milionskih ugovora, građani ovog bh. entiteta plaćali letove američkih lobista u Evropu, ručkove i kirije za stanove u Banjoj Luci, usluge vozača i pranja odjeće. Poređenja radi, u istom periodu za stambeno zbrinjavanje boračke populacije iz budžeta RS izdvojena su oko četiri miliona maraka, što je duplo manje od novca izdvojenog za lobiranje.

Tačnije, izvještaji pokazuju kako su za četiri godine vlasti u Republici Srpskoj potrošile 5.566 prosječnih plata u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, kako bi ojačale svoju poziciju pred američkom administracijom.

Već u 2022. godini troškovi lobiranja RS u SAD porasli su za gotovo sedam puta u odnosu na godinu ranije. Razlika u lobističkim aktivnostima u ove dvije godine nije samo u povećanju budžeta, nego i u prelasku na direktnije metode komunikacije i češće sastanke sa konsultantima.

Izvještaji navode kako su lobisti tokom 2021. godine najviše radili na prosljeđivanju pisama tadašnje predsjednice RS Željke Cvijanović ka američkim senatorima, kao što je Marco Rubio, današnji državni sekretar SAD, koji je tada predstavljao Republikansku stranku u Senatu.

Već početkom 2022. godine fokus se sa prosljeđivanja pisama prebacuje na direktne razgovore. U julu je tako ostvaren kontakt sa Robin Brooks, direktoricom Odjela za ljudska prava i humanitarna pitanja pri State Departmentu, radi rasprave o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

Brooks je novinarima Detektora i Capitala potvrdila kako se sa Željkom Cvijanović sastajala u tom periodu, ali da je ugovaranju sastanaka posredovao Bojan Vujić, tadašnji ambasador BiH u SAD. Navela je kako je tada za State Department bilo posebno važno da svi sastanci sa državnim i entitetskim zvaničnicima iz BiH budu organizovani putem ambasade ove zemlje.

S tim naporima počinje i aktivnije trošenje novca, pa je od januara 2022. godine kompanija McGinnis Lochridge poslala Martina Lutza, partnera u toj firmi, na duži period u Banju Luku.

Također su intenzivirana i putovanja konsultanata McGinnis Lochridgea u ovaj grad.

Lokalni mediji ranije su izvještavali o saradnji koju su ova kompanija i vlasti RS uspostavljale godinama, ali ono što se nije znalo jeste na šta je tačno potrošen novac iz više ugovora potpisanih od 2022. godine.

Podaci otkrivaju da je McGinnis Lochridge u januaru 2022. iznajmila stan u Banjoj Luci, koji je u sklopu ugovora sa RS plaćan u prosjeku 2.000 dolara mjesečno.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna mjesečna stanarina u centru ovog grada iznosila je oko 700 maraka.

Od februara 2022. do kraja novembra 2025. godine troškovi stanarine, režija i potrepština u Banjoj Luci za McGinnis Lochridge porasli su na više od 35 hiljada dolara. Naredne isplate upisivane su na račun Lutza, kroz 13 transakcija navedenih pod troškove života u inostranstvu.

Za skidanje sa liste američkih sankcija sad već bivšeg predsjednika entiteta i njegovih saradnika, građani Republike Srpske plaćali su i letove za lobiste i konsultante. Tako je za tri godine McGinnis Lochridge potrošio više od 83 hiljade dolara za različite letove, od čega više od polovine novca tokom 2025. godine.

Detaljnije možete pročitati ovdje.