U Federaciji se i dalje jede bijeli hljeb, zahvaljujući SDP-u i HDZ-u

Godinama se priča o ukidanju tzv. "bijelog hljeba" za političare, a posljednji pokušaj ukidanja ove privilegije propao je prije nekoliko dana kada je Kolegij Predstavničkog doma Federalnog parlamenta odbio ovu tačku staviti na dnevni red.

Nijedan prispjeli zahtjev za dopunu dnevnog reda nije prihvaćen pa tako ni ovaj. Tako će, po svemu sudeći, i mandat koji se bliži kraju ostati upamćen po još jednom neuspjelom pokušaju ukidanja naknade koju građani već godinama smatraju jednom od najspornijih političkih privilegija.

"Bijeli hljeb" je naknada koju nosioci javnih funkcija primaju nakon isteka mandata, u slučaju da ne ostvare novo zaposlenje. Visina naknade je u ravni s njihovom uobičajenom zastupničkom platom i mogu je primati i do godinu dana. Pravo na ovu naknadu imaju svi izabrani dužnosnici, nositelji izvršnih funkcija, kao i njihovi savjetnici koji su duže od dvije godine obavljali dužnost.

Posljednji put je Predstavnički dom o ovoj tački glasao u januaru ove godine kada su samo dva glasa nedostajala da bi ova inicijativa, koju je u parlamentarnu proceduru više puta uputio zastupnik Admir Čavalić (NiP), dobila potrebnu podršku.

Tada je ukupno 48 zastupnika glasalo za, što su uglavnom glasovi opozicionih stranaka: SDA, SBiH i DF.
I pojedini zastupnici vladajuće koalicije glasali su za ovaj prijedlog, i to Hajrudin Kozarević (SDP), Alma Beganović (NiP), Amel Mekić (NiP), Ajla Milišić-Pepić (NiP), Slaven Raguž (HRS), kao i većina iz Kluba Naše stranke, osim Dragana Miokovića koji je bio suzdržan.

Suzdržani su bili svi članovi HDZ-a i većina zastupnika iz SDP-a.

Ni u novembru prošle godine nije bilo potrebne većine da bi ova tačka došla na dnevni red.

Vladajuća većina je, odbijajući prijedlog da se glasa o ukidanju privilegija za političare, tada pravdala zakonskim ograničenjem da se po završetku mandata zastupnici ne mogu zaposliti u nekim institucijama šest mjeseci.

"Moramo znati da ljudi koji eventualno sutra ne budu zastupnici, a nisu stekli uslove za penziju, imaju zakonska ograničenja da rade nekakve poslove. Dakle, treba ukinuti ta zakonska ograničenja pa onda ukinuti ovo pravo na nekakav bijeli hljeb", izjavio je tada premijer Federacije Nermin Nikšić.

Zagovornici ukidanja godinama upozoravaju da se eventualni problemi zapošljavanja bivših funkcionera mogu rješavati na druge načine, bez zadržavanja prava na punu, neskromnu zastupničku ili ministarsku platu do godinu dana nakon isteka mandata.

"Bijeli hljeb" je ukinut na državnom nivou 2017. godine te u u Brčko distriktu BiH, Tuzlanskom kantonu, Kantonu Sarajevo i Zeničko-dobojskom kantonu. Vrijedi naglasiti da Federacija ostaje među rijetkim nivoima vlasti gdje ova privilegija i dalje postoji, iako su jasni primjeri da sistem može funkcionisati i bez nje.

Predlagači inicijative za ukidanje bijelog hljeba najavili su da će ovu inicijativu nastaviti predlagati u Parlamentu FBiH. Još jedan mandat se privodi kraju, a da nije ukinuto pravo na mjesečna primanja veća od pet hiljada maraka privilegovanim političarima u Federaciji.

Zastupnici u Parlamentu FBiH primaju oko 5.000 maraka mjesečno, ministri i članovi Vlade FBiH imaju znatno veće plate. Tokom maksimalnog perioda od godinu dana ukupna isplata za nerad može premašiti 60.000 maraka.

Nije isključeno da će se ova tema ponovo naći u predizbornim obećanjima, ali kada dođe vrijeme za glasanje, jasno je ko ne diže ruku.