Zakon koji se čeka 13 godina: Kome smeta kontrola sukoba interesa u Federaciji?

Višemjesečna blokada rada Predstavničkog doma Federalnog parlamenta zaustavila je usvajanje više zakona, među kojima je i Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji bi prvi put nakon 13 godina omogućio uspostavljanje tijela za odlučivanje o sukobu interesa u Federaciji BiH.

Redovna sjednica ovog doma nije održana od kraja februara, kada je smijenjen predsjedavajući Dragan Mioković. Iako je zastupnik Naše stranke Amir Purić predložen za novog predsjedavajućeg, sjednica na kojoj bi njegovo imenovanje bilo potvrđeno nikada nije zakazana.

Tako Federacija BiH i dalje ostaje jedina administrativna jedinica u BiH koja već 13 godina nema tijelo nadležno za odlučivanje o sukobu interesa.

Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa je, na inicijativu Transparency Internationala (TI) u BiH i uz podršku 13 zastupnika, upućen u parlamentarnu proceduru, a Vlada Federacije BiH je u aprilu dala pozitivno mišljenje na njegov tekst.

Sukob interesa, po definiciji, postoji kada izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija ili savjetnici imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju javne funkcije.

Iz TIBiH ranije su pojasnili da predloženi tekst nije novi zakon, nego rješenje koje je pripremano godinama te predstavlja jedan od ključnih antikoruptivnih mehanizama i dio reformi na evropskom putu BiH.

Prethodna Vlada Federacije utvrdila je nacrt zakona 2022, nakon višegodišnjih konsultacija s institucijama, organizacijama civilnog društva i međunarodnim partnerima. Nakon formiranja novog saziva Vlade 2023, Nacrt je povučen radi dorade i više nije vraćen u parlamentarnu proceduru.

Novi prijedlog zakona potpisalo je 13 zastupnika iz Naše stranke, SDA, Naroda i pravde, Demokratske fronte, Stranke za BiH, Hrvatske republikanske stranke te dva nezavisna zastupnika.

Prema predloženom zakonu, nosilac javne funkcije ne može učestvovati u raspravi, glasanju niti odlučivanju o pitanjima u kojima ima privatni interes. Također može obavljati samo jednu javnu funkciju, osim ako je drugačije propisano zakonom, te ne smije obavljati dodatne plaćene ili neplaćene poslove koji bi ga mogli dovesti u sukob interesa.

Predviđena je i obaveza podnošenja ostavke na nespojive funkcije.

Tekst zakona detaljno definiše i krug osoba na koje se odnose odredbe o sukobu interesa. Bliskim srodnicima smatraju se bračni i vanbračni partner, dijete, roditelji te usvojilac i usvojenik. Pored njih, zakon obuhvata i srodnike u pravoj liniji, srodnike u pobočnoj liniji do trećeg stepena, srodnike po tazbini do drugog stepena te djecu bračnih i vanbračnih partnera.

Posebno su definisana i interesno povezana lica, odnosno osobe koje su s nosiocem javne funkcije u poslovnoj, političkoj ili drugoj ličnoj vezi koja bi mogla uticati na zakonitost, nepristrasnost ili transparentnost njegovog rada.

Predloženim zakonom nosiocima javnih funkcija bilo bi zabranjeno članstvo u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, privatnih preduzeća u koja su organi vlasti ulagali javni kapital u četiri godine prije preuzimanja mandata, kao i privatnih firmi koje imaju ugovore s organima vlasti vrijednije od 10.000 KM godišnje.

Ista zabrana odnosila bi se i na upravljačke strukture nevladinih organizacija i fondacija koje iz javnih budžeta godišnje dobijaju više od 10.000 KM.

Predloženo je i da firme u potpunom ili djelimičnom vlasništvu nosilaca javnih funkcija ne mogu sklapati ugovore s organima vlasti niti s privrednim subjektima koji su u prethodne dvije godine poslovali s organima vlasti u vrijednosti većoj od 50.000 KM.

Autor teksta zakona je Transparency International BiH.

Edo Kanlić iz TI BiH kaže da činjenica da Federacija već 13 godina nema primjenu ovog zakona pokazuje koliko je riječ o politički osjetljivom pitanju.

"Broj osoba koje obnašaju nespojive funkcije, koje se nalaze u sukobu interesa u Federaciji, od institucija FBiH, preko kantona, općina, pokazuje da je zaista veliki interes da ovo pitanje ostane neriješeno", kaže Kanlić za !Odgovor.

Navodi da je grupa zastupnika, u saradnji s TI, odlučila vratiti zakon u parlamentarnu proceduru nakon što ga Vlada nije ponovo uputila nakon povlačenja 2023. godine.

Podsjeća da je u aprilu Vlada FBiH konačno dala pozitivno mišljenje, ali zbog blokade Predstavničkog doma koja je u međuvremenu nastala, to pitanje nije došlo na dnevni red.

Prema procjenama ove organizacije, oko 260 nosilaca javnih funkcija trenutno se nalazi u sukobu interesa, ali smatraju da bi taj broj mogao biti i veći kada bi zakon bio u primjeni i kada bi se provjerili svi funkcioneri.

Jedan od predlagača zakona, Amir Purić, kaže da je od početka mandata tražio informacije od nadležnog ministarstva o tome u kojoj je fazi izrada zakona.

"Kada je postalo jasno, u trećoj godini mandata, da Ministarstvo [pravde] ili izbjegava ili ima određeni problem da dostavi zakon i da se to vjerovatno neće desiti u ovom mandatu, krenulo je nekoliko zastupnika da radi sa Transparency Internationalom kako bismo zakon uveli u proceduru", rekao je u razgovoru za naš portal.

Navodi da je u proceduru vraćen, uz manje izmjene, tekst koji je prethodna Vlada utvrdila 2022. godine.

Purić kaže da do oktobra neće biti redovne sjednice Predstavničkog doma, ali podsjeća da mandat sadašnjeg saziva traje do 1. decembra. Dodaje da postoji mogućnost održavanja jedne ili dvije sjednice nakon oktobarskih izbora te da zastupnici, ukoliko rukovodstvo Doma ne sazove sjednicu, mogu zatražiti njeno sazivanje.

Purić, koji je formalno predložen za predsjedavajućeg, smatra da uzrok blokade njegovog imenovanja je među pojedinim partnerima u vladajućoj koaliciji.

"Istina je da me se plaše oni koji se boje mojih zakona i koji blokiraju moje imenovanje, ali to nije Naša stranka. Predsjedništvo Naše stranke, čiji sam i ja član, jednoglasno je donijelo odluku da me predloži za poziciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH", odgovorio je on na društvenim mrežama kolegi Damiru Nikšiću koji je kao razlog blokade Purićevog imenovanja naveo zakon o kojem smo pisali.

I Purić je kao najspornije zakone zbog kojih nije imenovan izdvojio zakon o igrama na sreću i Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

"Kolege koji se plaše dobro znaju da bih sve te zakone stavio na dnevni red", rekao je.

Zbog neusvajanja i neprimjene zakona, Federacije ne posjeduje zvanične podatke o tome koji javni funkcioneri su u sukobu interesa. TIBiH je pisao o nekoliko slučajeva koji nisu rezultirali nikakvim sankcijama.

Tako su još u oktobru 2022. podnijeli prijavu protiv premijera Federacije Nermina Nikšića dok je bio zastupnik u Predstavničkom domu PS BiH, jer je njegov sin direktor preduzeća koje je poslovalo sa javnim preduzećem „Igman“ d.d. Konjic, što je jasno zabranjeno Zakonom o sprečavanju sukoba interesa BiH. Situacija za Nikšića se nije promijenila ni prelaskom na funkciju premijera FBiH jer je ovakva praksa zabranjena i federalnim zakonom, ali od 2013. godine ne postoji nadležno tijelo kojem se može podnijeti prijava.

I portal !Odgovor je pisao o tome kako je i premijerov brat Mirsad Nikšić stalno zaposlen kao savjetnik generalnog direktora Autocesta Federacije Denisa Lasića. On je, po sistematizaciji, stalno zaposlen na ovo radno mjesto. U isto vrijeme je i jedan od vlasnika firme koja posluje s kompanijom "Igman" iz Konjica.

Dakle, činjenica je da firma Nikšićevog brata (i sina) posluje sa kompanijom u vlasništvu Vlade Federacije. I da je Nikšićev brat stalno zaposlen u drugoj kompaniji u vlasništvu Vlade Federacije, Autocestama.

TIBiH je nekoliko puta prijavljivao i ministra Ramu Isaka i njegovog sina Arnela zbog sumnje u sukob interesa jer su njihove firme dobijale milionske tendere. I ove prijave završile su u ladicama nefunkcionalne komisije.