Mandat Vedrana Lakića: Gasovod na čekanju, rudnici u krizi i krah Željezare

Mandat Vedrana Lakića na čelu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije počeo je obećanjima da će Federacija napraviti ozbiljan zaokret u energetskom sektoru, a završava se činjenicom da se Vlada godinama bavi istim problemima - nedostatkom uglja, problemima rudnika, proizvodnjom Elektroprivrede BiH, sporom energetskom tranzicijom.

Lakić je po struci ekonomista, a prije dolaska na čelo Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije nije imao profesionalno iskustvo u energetskom, rudarskom ni industrijskom sektoru, već je karijeru uglavnom gradio u finansijama, javnoj upravi i lokalnoj politici.

Za tri godine Lakićevog mandata usvojeno je nekoliko zakona, održano više međunarodnih sastanaka i projekata koji su predstavljani kao historijski iskoraci. Međutim, slika je znatno manje impresivina kad se ‘revolucionarna’ Vladina saopćenja uporede s konkretnim rezultatima.

Najveći primjer je Južna interkonekcija. Projekt koji se godinama predstavlja kao ključni odgovor na energetsku ovisnost Bosne i Hercegovine tokom Lakićevog mandata jeste dobio zakonski okvir. Parlament FBiH je 2025. usvojio Zakon o gasovodu, a 2026. i njegove izmjene i dopune. Međutim, ni nakon toga gasovod nije izgrađen. Vlada je i u augustu 2026. govorila o završavanju preostalih aktivnosti i zaključivanju ugovora s investitorom.

Najveći energetski projekat koji je Lakić vezao za svoj mandat i dalje je projekat u pripremi. Lakić je još u aprilu najavljivao da nakon zakona slijede dozvole, imovinsko-pravni odnosi, eksproprijacija i potom izgradnja. Četiri mjeseca kasnije, ni potpisani sporazum s Hrvatskom nije ratifikovan, a kamoli potpisan ugovor sa američkim investitorom.

I to je jedan od problema o kojima smo pisali. Posao za izgradnju Južne interkonekcije dobila je kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC koju vodi brat lobiste Milorada Dodika. Osnovana je dan nakon sastanka rukovodstva kompanije s predstavnicima vladajućih stranaka u FBiH i Američke ambasade u Bosni i Hercegovini i nema dana iskustva u izgradnji plinovoda.

Lakić, SDP-ovac u Vladi koji je desna ruka premijera Nermina Nikšića, najavljivao je i tranziciju prema sigurnijem i održivijem energetskom sistemu kroz gašenje rudnika i okretanje ka zelenoj energiji. Umjesto toga, u posljednjoj godini mandata Vlada ponovo traži način da poveća proizvodnju uglja.

U junu 2026. Lakić i premijer Nermin Nikšić sastali su se s upravama Elektroprivrede BiH, rudnika i sindikata upravo zbog toga što planovi proizvodnje uglja nisu bili ostvareni. Odlukom iz marta 2026. Godine, Elektroprivreda BiH nabavila je dodatnih 400.000 tona uglja za potrebe Termoelektrane Kakanj.

Kompanija je 2023. godinu završila s rekordnim gubitkom od 331,79 miliona KM, dok je zbog pada proizvodnje u termoelektranama izgubila i veliki dio potencijala za izvoz električne energije. Gubitak je pokriven ranije akumuliranom dobiti i rezervama kompanije, čime je smanjen finansijski prostor za investicije.

Iako je Vlada 2026. kao dokaz oporavka isticala polugodišnju dobit od oko 10 miliona KM, nekoliko mjeseci ranije EP BiH je zbog problema s likvidnošću uvela krizni režim poslovanja. Kompanija se i dalje suočava s nedostatkom uglja, zbog čega mora kupovati električnu energiju na tržištu, dok joj je proizvodni kapacitet dodatno opterećen starošću termoelektrana.

Problem rudnika nije nastao s Lakićem, ali nakon tri godine njegovog mandata, uprkos brojnim najavama, ništa nije promijenjeno. Umjesto jasnog i održivog rješenja, rudnici su i nakon tri godine ostali jedno od najvećih opterećenja sistema. Proizvodnja uglja ne prati potrebe termoelektrana, dugogodišnji finansijski problemi nisu riješeni, a Vlada se i dalje ne zna kako osigurati dovoljne količine uglja za proizvodnju električne energije.

Krah Nove željezare Zenice je još jedna crna mrlja Lakićevog mandata. Vlada Federacije je tek pred kraj mandata posegnula za vanrednim rješenjem kako bi spriječila stečaj kompanije, predlažući poseban zakon o vanrednoj upravi. Zakon je usvojen, ali je Općinski sud odbio uvođenje vanredne uprave, što je kasnije potvrđeno pravosnažnom odlukom Kantonalnog suda u Zenici.

I u ovom slučaju država je reagovala tek kada su problemi već eskalirali, a Vlada je pokazala da nema kapacitete da riješi nastalu krizu. Proizvodnja nije spašena, vanredna uprava nije uvedena, a sud je odbio prijedlog kojim je Vlada pokušala preuzeti kontrolu nad situacijom.

Da ne bude sve tako crno, zabilježen je blagi razvoj namjenske industrije.

Osam federalnih kompanija iz ovog sektora u prvih šest mjeseci 2026. ostvarilo je 212,6 miliona KM prihoda i 31,7 miliona KM dobiti, uz 3.826 zaposlenih. Ipak, ovaj rast nije u granicama očekivanog, s obzirom na veliku potražnju na tržištu.

Početkom septembra održat će se sajam namjenske industrije u Sarajevu, gdje će, prema Lakićevim najavama, sve firme biti predstavljene "pod jednom zastavom".

Bitno je napomenuti da razvoj namjenske industrije nije isključivo rada Ministarstva. Kompanije imaju vlastite uprave, ugovore, tržišta i poslovne odluke, dok je međunarodna potražnja za vojnom opremom posljednjih godina značajno povećana zbog geopolitičkih događaja.

Studirao je na Ekonomskom fakultetu u Tuzli. Zvanje magistra ekonomije stiče 2023.godine, smjer Menadžment.

Do sada ima i tri objavljena naučna rada. Pored redovnih poslova, od 2018. godine je stalno angažovan kao stručnjak iz prakse na nekoliko predmeta na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.

Prvo zaposlenje imao je 2003. godine u Zavodu zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona kao pripravnik, gdje ostaje sve do 2009. godine na poslovima iz oblasti finansija. Nakon toga prelazi u novoosnovano općinsko preduzeće Saobraćaj i komunikacije –Tuzla, gdje obnaša funkciju direktora nepune četiri godine, kada prelazi sa radnim mjestom u Grad Tuzla na mjesto pomoćnika gradonačelnika, kao šef Službe za ekonomski razvoj i društvene djelatnosti.

Sve do 2018. godine provodi na ovome radnom mjestu, nakon kojeg postaje savjetnik gradonačelnika Tuzle sa fokusom rada na saradnju sa međunarodnim organizacijama.

U periodu 2021-2022.godina, obavlja funkciju ministra finansija u Vladi Tuzlanskog kantona, nakon čega se ponovo vraća na mjesto savjetnika gradonačelnika Tuzle. Nepunih šest mjeseci radi i u Uredu gradonačelnika na poslovima pripreme i realizacije projekata sa Evropskom unijom i međunarodnim organizacijama.