VSTV: Postupanje sudija u slučaju Dodik nije disciplinski prekršaj

Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) zaključio je da u postupanju sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, u vezi s provođenjem pravnih posljedica pravosnažne presude protiv Milorada Dodika, nema elemenata disciplinskog prekršaja. U obrazloženju se navodi da je riječ o sudskoj odluci i različitim pravnim tumačenjima nadležnosti, zbog čega VSTV nema osnov za pokretanje disciplinskog postupka.

Kako je navedeno, Ured disciplinskog tužioca (UDT) razmotrio je postupanje Osnovnog suda u Banjoj Luci u predmetu formiranom na osnovu informacije i zaključka Stalne komisije za efikasnost i kvalitet sudova od 4. marta 2026. godine.

Nakon analize dokumentacije koju su dostavili Stalna komisija, predsjednik VSTV-a BiH i druge pribavljene dokumentacije, Ured je zaključio da "postupanje sudija vanparničnog vijeća Osnovnog suda u Banja Luci nema obilježja disciplinskog prekršaja iz člana 56. Zakona o VSTV-u BiH, te da se u konkretnom slučaju radi o sudskoj odluci".

Iz dokumentacije Suda BiH proizlazi da je Milorad Dodik pravosnažno osuđen presudom koja je potvrđena 12. juna 2025. godine. Uz kaznu zatvora od jedne godine, izrečena mu je i mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, računajući od dana pravosnažnosti presude.

Presuda je dostavljena Centralnoj izbornoj komisiji BiH radi evidentiranja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude. Sud BiH pritom je pojasnio da "pravne posljedice osude nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu te da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili Zakona".

Ured navodi da je Sud BiH izvršio sve radnje iz svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH. Kazna zatvora kasnije je, na zahtjev osuđenog, zamijenjena novčanom kaznom, dok je mjera zabrane obavljanja funkcije provedena dostavljanjem presude CIK-u BiH, koji je potom donio odluku o prestanku Dodikovog mandata predsjednika Republike Srpske. Naplaćeni su i troškovi postupka.

Istovremeno, Sud BiH zauzeo je stav da nije nadležan za provođenje pravnih posljedica osude koje se odnose na registre političkih organizacija.

Na zahtjev VSTV-a, Sud BiH je u martu 2026. godine dostavio informaciju o aktivnostima u vezi s eventualnim brisanjem Milorada Dodika kao predsjednika SNSD-a iz registra političkih organizacija.

Postupajuća sutkinja tada je navela da je Sud BiH poduzeo sve mjere iz svoje nadležnosti, ali da "nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osude (…) koje nastupaju po sili zakona i koje treba provesti organ kod kojeg je pravosnažno osuđeni upisan kao službena, odnosno odgovorna osoba."

Istovremeno je ukazano da registracioni sud, prema Zakonu o vanparničnom postupku Republike Srpske, može pokrenuti postupak po službenoj dužnosti u slučajevima propisanim zakonom.

VSTV dalje podsjeća na postupanje Osnovnog suda u Banjoj Luci. CIK BiH je u oktobru 2025. godine dostavio podnesak kojim je, uz dokumentaciju Suda BiH, traženo evidentiranje mjera sigurnosti i pravnih posljedica presude.

Sud je najprije vratio podnesak CIK-u radi dopune, tražeći da se jasno izjasni podnosi li prijedlog za pokretanje vanparničnog postupka za promjenu podataka u registru političkih organizacija. Nakon razmjene dopisa između CIK-a i Suda BiH, CIK je odgovorio da prema Zakonu o političkim organizacijama nije nadležan da pokreće takav postupak.

Zbog toga je Osnovni sud u Banjoj Luci 24. novembra 2025. godine odbacio prijedlog CIK-a.

U obrazloženju je navedeno da CIK "nema aktivnu legitimaciju za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjena podataka upisanih u registar političkih organizacija", kao i da se odredbe Zakona o političkim organizacijama i Izbornog zakona BiH na koje se poziva ne mogu primijeniti u konkretnom slučaju jer se odnose na političku organizaciju, a ne na njenog funkcionera.

Sud je odbio i mogućnost da postupak pokrene po službenoj dužnosti, obrazlažući da nijedan zakon ne propisuje da registracioni sud samoinicijativno briše lice ovlašteno za zastupanje političke stranke iz registra.

Na to rješenje nije izjavljena žalba.

VSTV navodi da je Sud BiH i početkom marta 2026. godine ponovo dostavio presude registracionom sudu, ali je Osnovni sud odgovorio da je već postupio po prijedlogu CIK-a i dostavio ranije doneseno rješenje.

Prema analizi Ureda disciplinskog tužioca, stav Suda BiH jeste da pravne posljedice osude nastupaju automatski te da ih trebaju provesti nadležni organi poput CIK-a ili registracionih sudova, dok Sud BiH nema zakonski mehanizam za administrativne upise ili brisanja u registrima političkih stranaka.

S druge strane, Osnovni sud u Banjoj Luci smatra da bez formalnog zahtjeva ovlaštenog predlagača ne može pokrenuti vanparnični postupak niti po službenoj dužnosti izvršiti brisanje predsjednika političke stranke iz registra.

Ured je utvrdio i da pravosnažna presuda nije dostavljena SNSD-u, koji prema Zakonu o političkim organizacijama ima status ovlaštenog predlagača za promjene podataka u registru.

Razmatrana je i mogućnost sukoba nadležnosti između zakona o krivičnom postupku BiH i Republike Srpske, ali je zaključeno da se njihove odredbe odnose na vođenje krivičnih postupaka, a ne na ovakav slučaj.

Ured je pribavio i odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Milorada Dodika od 4. novembra 2025. godine, kojom je apelacija odbijena, odnosno djelimično odbačena.

U toj odluci Ustavni sud je, između ostalog, naveo:

"Iz stanja spisa predmeta proizlazi da su redovni sudovi prvi put u apelantovom slučaju primijenili i tumačili član 203a KZ BiH, te se stoga ne može govoriti o uporednim situacijama/presedanima."

Ured disciplinskog tužioca zaključio je da se u ovom predmetu radi o različitim pravnim stavovima dva suda o pitanju nadležnosti, zbog čega nije moguće tvrditi da je počinjen disciplinski prekršaj.

U saopćenju se podsjeća da član 87. Zakona o VSTV-u BiH propisuje da sudija ili tužilac ne odgovara za mišljenje ili odluku donesenu u okviru službene dužnosti.

VSTV podsjeća i na raniji stav iz 2014. godine prema kojem "zakonodavac je dao imunitet svim nosiocima pravosudnih funkcija u svakom predmetu u kojem postupaju, bez bilo kakve mogućnosti da Vijeće ili Ured disciplinskog tužioca (…) utiču na primjenu ovog instituta u praksi."

Podsjeća se i na odluku Drugostepene disciplinske komisije iz 2020. godine u kojoj je naglašeno da eventualne greške sudije treba ispravljati kroz žalbeni postupak, a ne kroz disciplinski postupak.

Na kraju, Ured disciplinskog tužioca zaključio je da, imajući u vidu sve utvrđene činjenice i zakonske odredbe, odbacuje pritužbu primjenom člana 82. stav 1. tačka e Poslovnika VSTV-a BiH.