Ustavni sud RS u službi stranačke politike: Traže smanjenje nadležnosti OHR-a

Ustavni sud Republike Srpske je na sjednici održanoj prije nekoliko usvojio dokument “Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti”, a koji se odnosi na mandat visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, njegove odluke i korištenje bonskih ovlasti.

Dokument kritikuje proces koji je vođen protiv bivšeg entitetskog predsjednika Milorada Dodika te odražava njegovu retoriku po pitanju OHR-a i Christiana Schmidta. Simptomatično je i da je ovakav dokument objavljen u trenutku kada se vode bitke oko imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, a vlasti iz RS zagovaraju gašenje OHR-a.

“Davanje prevelikih ovlaštenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika u BiH, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka”, konstatovao je Ustavni sud RS.

U dokumentu u kojem je Ustavni sud dao svoju ocjenu akata koje je u prethodnom periodu donio Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH, te akata “drugih institucija koji imaju reperkusije na ustavnopravni okvir RS i BiH”, navodi se da je “nužno da se što prije prestane sa ovakvom praksom visokog predstavnika u BiH, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice iste”.

Ustavni sud navodi da "nema sumnje da visoki predstavnik nije institucija ustavnopravnog karaktera, odnosno da njegov položaj i nadležnost nisu regulisani Ustavom BiH".

"Međutim, ako ne formalnopravno u skladu sa Ustavom, on je to faktički postao", ističe se u dokumentu koji je u srijedu objavljen u Službenom glasniku RS.

S obzirom na to da su akti OHR-a inkorporirani u pravni poredak BiH, Ustavni sud navodi da se nužno postavlja pitanje kakav je njihov karakter, odnosno da li se radi o aktima domaćeg - internog pravnog poretka ili o aktima posebnog karaktera koje donosi jedna međunarodna institucija.

"Kada je od strane ovlaštenih entitetskih organa vlasti, tj. četvrtine poslanika Narodne skupštine RS, pred Ustavnim sudom BiH pokretan postupak za ocjenu ustavnosti mnogih od ovih zakona, i to u pogledu ovlaštenja visokog predstavnika da donosi ove pravne akte, Ustavni sud BiH stao je na stanovište da se ovi zakoni ne trebaju, odnosno ne mogu ispitivati sa formalnopravnog aspekta jer se radi o instituciji međunarodnog karaktera, ali se istovremeno, što je, samo po sebi kontradiktorno, ocjenjuje da su to zakoni BiH, tj. visokog predstavnika, koji je u ovom slučaju djelovao kao institucija u BiH, te da se isti mogu ispitivati sa materijalnopravnog aspekta zato što regulišu materiju koja je predviđena Ustavom BiH", navodi se u dokumentu kojeg potpisuje predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman.

Selman je bio član SNSD-a od 2008. do kraja maja 2012. godine kada prestaje njegova politička aktivnost izborom na funkciju sudije i predsjednika Ustavnog suda RS. Prije toga je obavljao funkciju ministra pravde u Vladi RS.

Podsjećaju da je Ustavni sud BiH većinskim mišljenjem sudija ocijenio da zakoni koje je donio OHR nisu protivni Ustavu BiH.

"Na ovaj način, kroz odluke Ustavnog suda BiH, ovakvim aktima visokog predstavnika za BiH dat je legalitet, iako legitimiteta nema ni danas", ocjenjuju iz Ustavnog suda RS.

Važno je napomenuti da, prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće za sve organe vlasti u Bosni i Hercegovini, uključujući entitete i njihove sudove.

Navode da u svim odlukama, odnosno zakonima koje je nametnuo visoki predstavnik, postoji norma kojom se propisuje da domaće institucije, u ovom slučaju Parlamentarna skupština BiH, iste mora usvojiti u identičnoj formi i sadržaju, prije negoli usvoji bilo kakvu izmjenu ili dopunu ovih zakona, čime je zakonodavni organ prisiljen da da legalitet i legitimitet ovim aktima.

"Na ovaj način Parlamentarna skupština BiH se onemogućava da poštuje Ustav BiH, tj. norme iz člana IV/3 Ustava, kojima se propisuje način glasanja u Predstavničkom domu i u Domu naroda i gdje postoje mehanizmi "entitetske većine" i zaštite vitalnog nacionalnog interesa", tumačenje je Ustavnog suda RS.

Ocijenili su i da je odlukama visokog predstavnika narušen Ustav BiH te da je “ograničio demokratsku volju izabranih narodnih predstavnika”.

Dalje navode da Ustav RS nijednom svojom odredbom “ne predviđa mogućnost da visoki predstavnik interveniše u zakonodavni postupak u Republici Srpskoj, koji, pored usvajanja zakona, uključuje i donošenje ukaza kojim se zakon proglašava”.

"Može se reći da je vrhunac ovakve neustavne zakonodavne djelatnosti institucije visokog predstavnika dostignut odlukama Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, koji nije imenovan u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH", navodi Ustavni sud.

Zatim su se osvrnuli na sudski proces kojim je Milorad Dodik pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

"Na ovaj način ovaj zakon poslužio je kao sredstvo za uklanjanje lica koja nisu poštovala njegovu neustavnu političku volju (umjesto političku volju izabranih narodnih predstavnika u zakonodavnom organu), konkretno sve zakone koje je nametnuo na naprijed opisani način", stoji u dokumentu.

Zbog presude koju je donio Sud BiH, Milorad Dodik ne može biti kandidat na predstojećim Općim izborima. Osuđen je na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Naveli su da bonske ovlasti nisu dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, već rezultat odluke Vijeća za implementaciju mira (PIC) donesene na Bonskoj konferenciji 1997. godine.

Zaključili su da Ustav RS, kao i profesionalna odgovornost, obavezuju Ustavni sud RS da na ovaj način "saopšti svoja zapažanja o pojavama od značaja za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti".