Schmidt o svojim ‘uspjesima’: Pobrinuo sam se da se u FBiH 2022. formira vlada

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u ostavci Christian Schmidt u intervjuu za austrijski list Die Presse govorio je o mogućem odlasku s funkcije, budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) i o ulozi međunarodne zajednice u BiH u narednom periodu.

Schmidt je u intervjuu rekao da još uvijek nije poznato kada bi mogao napustiti svoju dužnost, niti kada bi Vijeće za implementaciju mira (PIC) moglo imenovati njegovog nasljednika.

"Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu, u uslovima vizuelnog letenja", rekao je Schmidt aludirajući na to da OHR trenutno vodi naslijepo bez instrukcija međunarodne zajednice.

Govoreći o mogućim kandidatima za svoju poziciju, Antoniju Zanardiju Landiju i Renea Troccaza, Schmidt nije želio davati komentare, ali se osvrnuo na odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama i šire političke poruke koje dolaze iz međunarodne zajednice.

"Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog. Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: 'Hajde da probamo nešto novo'", rekao je Schmidt.

Izdvojio je pitanje državne imovine kao ključni politički i ekonomski problem u zemlji, naglašavajući da ono ima šire posljedice na investicije i infrastrukturne projekte.

"Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija", naveo je.

Na pitanje da li su mogući izuzeci za infrastrukturne projekte, Schmidt je rekao da je imao više prijedloga, ali da ih nije želio samostalno provoditi bez šire političke saglasnosti.

"Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini", naveo je Schmidt.

On je kazao da je tokom svog mandata dao doprinos poboljšanju političkog funkcionisanja u BiH, te da to vidi kao argument u korist opstanka OHR-a.

"Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u entitetu Federacija BiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Schmidt sada ode", kazao je.