Od početka godine Vlada Federacije BiH zadužila se za oko 2,225 milijardi KM, pri čemu je najveći dio novca usmjeren na finansiranje budžetskih potreba i održavanje likvidnosti. Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da takav model nije ni opravdan ni održiv, tvrdeći da se Federacija kreće putem kojim je već prošla Republika Srpska - zaduživanjem za vraćanje ranijih dugova, bez reformi i razvojnih ulaganja, što dugoročno može dovesti do ozbiljnih problema u javnim finansijama.
Riječ je o kreditima kod komercijalnih banaka, kratkoročnim trezorskim zapisima te dugoročne obveznice na domaćim i međunarodnim tržištima. Ova zaduženja korištena su za finansiranje budžetskih potreba, servisiranje postojećih obaveza i održavanje likvidnosti budžeta Federacije BiH.
"Ovakav obim zaduživanja nije ni opravdan ni ekonomski održiv. A imamo i praktičnu potvrdu u drugom entitetu, jer vlasti Federacije BiH slijede potpuno iste korake i oni mogu rezultirati jedino istim rezultatima koje vidimo u Republici Srpskoj - urušavanje javnih finansija i poniranje prema bankrotu. Uslovi zaduživanja su sve nepovoljniji, jedan kredit se vraća drugim, a drugi trećim, nema ni reformi ni strateških ulaganja", upozorava Gavran u razgovoru za !Odgovor.
Krajem januara 2026. godine Vlada FBiH prihvatila je i više kratkoročnih kreditnih zaduženja kod komercijalnih banaka u ukupnom iznosu od 125 miliona KM, namijenjenih održavanju tekuće likvidnosti budžeta. Riječ je o kreditima od 5 miliona KM, 20 miliona KM i 100 miliona KM, uz fiksnu kamatnu stopu od 1,99 posto i rok otplate do kraja 2026. godine.
Gavran kaže da se zaduživanja isključivo troše za krpljenje budžetskih rupa.
"Likvidnost je u stvari iluzija jer ako je finansirate iz kredita koje poslije toga ne možete vratiti bez novih kredita to je fiktivna likvidnost i produžavanje agonije", govori.
Zaduženje na Londonskoj berzi
Najveći aranžman odnosi na zaduženje na londonskoj berzi u iznosu od 800 miliona eura što je oko 1,6 milijardi KM. Rok dospijeća je juni 2031. godine i godišnja kamatna stopa od 5,25 posto. Sredstva su namijenjena finansiranju rashoda i izdataka utvrđenih budžetom Federacije BiH za 2026. godinu.
Posljedice ovog zaduženja će, prema riječima Gavrana, biti iste kao i u RS.
"Produbljivanje finansijske dubioze i drastično ograničavanje prostora djelovanja budućim vladama koje će umjesto za ekonomski razvoj novac morati usmjeravati za otplatu ovakvih zaduženja a ako se nastavi ovako u određenim trenutku će doći i do zaplijene imovine Federacije BiH, odnosno prinudne privatizacije pristalih javnih sistema (ako se i oni prije roga ne raspadne od destruktivnog upravljanja koje vidimo npr. u urušavanju Elektroprivrede BiH i planovima ‘gušenja’ BH Telecoma abnornalnim zaduženjem za preuzimanje propalog Telemacha", kaže on.
Igor Gavran
Iako se Vlada FBiH hvalila zaduženjem, iz opozicije u FBiH su kazali da se radi o predizbornom zaduženju koje građane Federacije BiH gura u dužničko ropstvo.
"Buduće vlasti i građani FBiH će u narednim godinama samo za ovo zaduženje kroz glavnicu i kamate morati vratiti dvije milijarde KM, pri čemu novac neće biti uložen u razvojne projekte, energetiku, infrastrukturu ili otvaranje novih radnih mjesta, već prvenstveno za spasavanje vladajućih stranaka u izbornoj godini", saopšteno je iz SDA.
Dodali su da je, kako kažu, "posebno cinično to što Vlada FBiH pokušava ovakvo zaduženje predstaviti pozitivnim potezom".
Naglasili su da se radi o, kako tvrde, "klasičnom predizbornom zaduživanju kojim premijer Nermin Nikšić pokušava održati privid stabilnosti i izbjeći politički kraj svog mandata kakav je viđen 2014. godine i ostao upamćen po masovnim protestima, ekonomskom i socijalnom haosu".
Nekoliko dana prije zaduženja svjetska kreditna rejting-agencija “Standard & Poor's” upozorila na rast budžetskog deficita, povećanje duga i političke rizike.
U svom izvještaju naveli su da je Vlada Federacije BiH značajno povećala budžetsku potrošnju uoči opštih izbora 2026. godine, što će dovesti do velikog budžetskog manjka tokom 2026. i 2027. godine.
Agencija je tada posebno istakla povećanje penzija za 17 posto, smanjenje stope doprinosa te činjenicu da čak 70 posto budžetske potrošnje otpada na socijalna davanja i penzije.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić rekao je ranije da Vlada Federacije BiH odgovorno upravlja javnim finansijama i redovno izvršava sve finansijske obaveze.
"Narativom oko zaduženja opozicija pokušava stvoriti političku paniku oko procesa koji je potpuno normalan i standardan u svim ozbiljnim ekonomijama", rekao je Nikšić.
Foto: FENA
Bez konkretnih projekata
Već tokom februara 2026. godine Vlada FBiH donosi više odluka o zaduženju putem emisije trezorskih zapisa na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira (SASE), u ukupnom iznosu od oko 400 miliona KM, radi finansiranja budžetskih potreba.
Krajem januara 2026. godine Vlada FBiH prihvatila je i više kratkoročnih kreditnih zaduženja kod komercijalnih banaka u ukupnom iznosu od 125 miliona KM, namijenjenih održavanju tekuće likvidnosti budžeta. Riječ je o kreditima od 5 miliona KM, 20 miliona KM i 100 miliona KM, uz fiksnu kamatnu stopu od 1,99 posto i rok otplate do kraja 2026. godine.
U junu 2026. godine odobren je i dugoročni kredit kod Sparkasse banke u iznosu od 50 miliona KM, namijenjen finansiranju izgradnje cesta u okviru kapitalnih transfera javnim preduzećima. Rok otplate iznosi 10 godina, uz fiksnu kamatnu stopu od 3,27 posto.
Ranije u aprilu 2026. godine Vlada FBiH donijela je odluku o dugoročnom kreditu kod UniCredit banke Mostar u iznosu od 50 miliona KM, sa rokom otplate od sedam godina i kamatnom stopom od 3,19 posto. U toj odluci nije precizirano u koje će se svrhe sredstva koristiti.
“Čak ni ovaj mali dio zaduženja koji se odnosi na konkretne projekte se ne može opravdati, jer svjedoci smo niza korupcijskih afera, obustave izgradnje dionica autoceste, skandaloznog rasipanja novca za tunel Hranjen i drugih nepravilnosti. Samo po sebi zaduživanje jedino i ima smisla ako je usmjereno u konkretne projekte, ali u ovom slučaju ni konkretni projekti nisu garancija namjenskog trošenja", kaže Gavran za !Odgovor.
Novinarka portala !Odgovor. Završila je komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Radila je na nekoliko bosanskohercegovačkih medija, pišući o korupciji, pravosuđu, političkim i drugim društvenim temama.