Ko je kriv što je BiH završila na sivoj listi Moneyvala?

Bosna i Hercegovina je i zvanično završila na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), na osnovu procjena Vijeća Evrope kroz Moneyval, tijela koje ocjenjuje efikasnost sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Odluka je donesena nakon višegodišnjih upozorenja da domaće vlasti nisu otklonile niz ozbiljnih nedostataka u zakonodavnom i institucionalnom okviru.

BiH je još u februaru 2025. stavljena pod jednogodišnje pojačano praćenje nakon što je Moneyval u svom evaluacijskom izvještaju utvrdio značajne slabosti u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Tokom tog perioda vlasti su imale priliku da provedu potrebne reforme i usvoje tražene propise, ali ključni zahtjevi nisu ispunjeni u predviđenom roku. Sada odgovornost prebacuju jedni na druge.

Među glavnim razlozima zbog kojih je BiH završila na sivoj listi navodi se neusvajanje pojedinih zakona na državnom nivou, prije svega Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom te izmjena propisa koji se odnose na međunarodnu pravnu pomoć i finansijske sankcije povezane s terorizmom. Također, jedan od ključnih zahtjeva bio je uspostavljanje registra stvarnih vlasnika kompanija u Federaciji BiH, što nije završeno uprkos višegodišnjim upozorenjima međunarodnih institucija.

Moneyval je, osim zakonodavnih nedostataka, ukazivao i na probleme u provođenju postojećih propisa, nedovoljno efikasne istrage pranja novca, slabosti u međunarodnoj saradnji, nedovoljnu kontrolu određenih sektora te neujednačenu primjenu pravila između različitih nivoa vlasti u BiH.

Dio obaveza bio je u nadležnosti Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, dok su pojedini zahtjevi bili vezani za Federaciju BiH i Brčko distrikt. Upravo zbog toga posljednjih mjeseci traje političko prebacivanje odgovornosti između državnog i entitetskih nivoa vlasti - ko je kriv jer je zemlja, nakon 2018, ponovo vraćena na sivu listu.

Ulazak na sivu listu ne znači uvođenje ekonomskih sankcija, ali nosi ozbiljne posljedice po poslovno okruženje i finansijski sektor.

Međunarodne banke i finansijske institucije od sada će s većom pažnjom provjeravati transakcije koje dolaze iz BiH ili odlaze iz zemlje. To znači sporije međunarodne transfere novca, više administracije i veće troškove za građane i kompanije koje posluju s inostranstvom.

Status na sivoj listi može negativno uticati i na privlačenje stranih investicija jer investitori takve zemlje smatraju rizičnijim za poslovanje.

Posljedice će osjetiti izvoznici, ali i građani na čije račune se iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijevaju oko 2,2 milijarde eura. Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu suradnju s bankama iz BiH. Sve za sobom vuče i pad kreditnog rejtinga i više kamatne stope.

Dodatni problem predstavlja narušavanje međunarodnog ugleda zemlje i otežan pristup pojedinim finansijskim tržištima. Evropska unija je upozorila da bi takav status mogao usporiti i procese povezane s pristupanjem jedinstvenom evropskom platnom prostoru (SEPA), što bi dodatno otežalo međunarodna plaćanja.

Prema informacijama koje su objavljene nakon odluke FATF-a, BiH je dobila akcioni plan sa 13 preporuka koje mora provesti kako bi bila skinuta sa sive liste. Procjene govore da bi taj proces mogao trajati najmanje dvije do tri godine, zavisno od brzine usvajanja zakona i provođenja reformi.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao ovu situaciju, naglašavajući šta je, prema njegovoj ocjeni, dovelo do ovog problema.

"Registar je svakako jedan od problema, a drugi je činjenica da se predstavnici SNSD-a nisu htjeli složiti s onim što je potpuno normalno i realno, a to je upravljanje oduzetom imovinom na nivou države", rekao je.

Naglasio je da u SNSD-u nisu htjeli pregovarati o ovom pitanju, čak i nakon što je ponuđeno potencijalno rješenje.

"Nisu htjeli ni razgovarati o formiranju agencije koja bi imala zadatak da upravlja tom imovinom. Bili smo spremni razgovarati i o rješenju prema kojem bi se ta imovina dalje prenosila na entitete i općine, ali je neophodno da se proces vodi s državnog nivoa. O tome nisu željeli razgovarati i to su dva glavna razloga zbog kojih smo došli u ovu situaciju", dodao je Konaković.

Istakao je da se na sivoj listi nalazi, između ostalih, i Bugarska, ali i ponovio raniju tvrdnju da je BiH mogla završiti i na crnoj listi, gdje se nalaze Sjeverna Koreja, Iran i Mijanmar.

"Mi smo vanrednom telefonskom sjednicom i pismom koje je poslala Borjana Krišto, a u kojem je izražena politička volja za rješavanje problema, uspjeli spriječiti da Bosna i Hercegovina završi na crnoj listi, što bi bila prava katastrofa", rekao je.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH pozvali su bh. vlasti da u dogovorenim rokovima otklone nedostatke utvrđene u Akcionom planu FATF-a. Evropska unija je, kako kažu iz Delegacije, osigurala značajnu tehničku pomoć Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti kroz programe finansirane sredstvima EU-a te je spremna nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu u realizaciji mjera predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF.

"Napredak u provedbi ovih reformi također ide u prilog iskoracima na evropskom putu zemlje", naveli su.

Dodaju da na području cijelog Zapadnog Balkana, članstvo u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) donosi koristi kako građanima tako i poslovnoj zajednici.

"Za ostvarivanje ovih koristi, važno je da Bosna i Hercegovina nastavi provoditi neophodne reforme, uključujući reforme u okviru borbe protiv pranja novca", istaknuli su iz Delegacije EU u BiH.

Jedan od razloga što je BiH završila na sivoj listi je taj što Ministarstvo pravde Federacije BiH nije napravilo Registar stvarnih vlasnika pravnih lica. Vedran Škobić, koji vodi ovo ministarstvo okrivio je Svjetsku banku za neuspjeh u uspostavi ovog registra.

Prema njegovim riječima, zastoj je rezultat neuspjelog projekta Svjetske banke (IFC), u sklopu kojeg je bila angažirana domaća IT firma. Škobić tvrdi da softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo tehničkim zahtjevima domaćih sudova.

"Navedeni projekt nije okončan jer pilot sudovi, odnosno Općinski sud u Sarajevu i Općinski sud u Travniku, nikada nisu prihvatili niti odobrili softverska rješenja koja su prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH", rekao je, ali su iz ovih sudova kasnije demantovali ministra.

Prema njegovim riječima, konsultanti Svjetske banke napustili su projekt, a da pritom nisu isporučili potpuno funkcionalan program, iako im je ostavljen rok od tri mjeseca za popravke.