Države članice razmatraju smjenu Kallas i „rasklapanje“ diplomatske službe EU

Francuska i Njemačka raspravljaju o prijedlozima za radikalnu rekonstrukciju 15 godina stare diplomatske službe Evropske unije, u pokušaju da poboljšaju odgovor ovog bloka na geopolitičke krize, piše Financial Times.

U pisanju ovog lista navodi se da Pariz, Berlin i druge prijestolnice odvaguju opcije koje uključuju oduzimanje ovlasti šefici diplomatije EU Kaji Kallas i njenoj Službi za vanjske poslove (EEAS), koja godišnje troši milijardu eura, i njihovo vraćanje Evropskoj komisiji i državama članicama, tvrdi pet visoko pozicioniranih zvaničnika upućenih u rasprave.

„Jasno je da [EEAS] ne funkcionira onako kako bi trebao u današnjem svijetu. Disfunkcionalan je“, rekao je jedan od zvaničnika. „Problem je strukturalne prirode, pa stoga strukturu treba ponovo izgraditi.“

Posljednjih godina EU su uzdrmali ratovi u Ukrajini i Iranu, hirovi američkog predsjednika Donalda Trumpa, sve veća upotreba carina, ekonomske prisile i energetskih zaliha kao alata vanjske politike. Zbog toga se mnogi pitaju da li je EEAS na visini zadatka kada je riječ o koordinaciji efikasnih odgovora.

Ovaj prijedlog, koji bi preokrenuo ciljeve 16 godina stare odluke o stvaranju EEAS-a kao autonomne službe, jedna je od nekoliko opcija detaljno opisanih u procjeni francuske vlade koja je podijeljena s drugim državama članicama.

Jedna od ideja koju predlaže Pariz jeste ograničavanje autonomije visoke predstavnice, što je trenutno dvostruka uloga u kojoj ona odgovara i državama članicama i Komisiji, kao i slabljenje njene kontrole nad mrežom od preko 140 delegacija koje EEAS vodi u zemljama širom svijeta.

„Glavni gradovi su iznervirani i žele efikasan način da djelujemo jedinstveno prema vani“, rekao je drugi zvaničnik. „Postoji stvarni rizik da se [EEAS] potpuno rasklopi.“

Zagovornici restrukturiranja diplomatske službe vjeruju da je to izvodivo bez promjene ugovora EU. Ti ugovori propisuju da EEAS treba da „pomaže“ šefu diplomatije pod uslovima koje su dogovorile države članice, a koji datiraju iz 2010. godine. Bilo kakve izmjene tih uslova zahtijevale bi jednoglasnu podršku svih 27 država članica EU.

Nekoliko zemalja je u privatnim razgovorima tvrdilo da postoji preveliko preklapanje i nedostatak koordinacije između EEAS-a, nacionalnih ministarstava vanjskih poslova i uprava za vanjske odnose unutar Komisije i Vijeća, navode zvaničnici.

Ove zabrinutosti dodatno su pojačane time što Kallas, kako se čini, iznosi vlastito mišljenje o pitanjima poput odnosa EU i Kine, te daje prijedloge koje prijestolnice država članica još nisu odobrile.

U isto vrijeme, EEAS i Komisija, na čelu s Ursulom von der Leyen, vode borbu za primat nad pitanjima vanjske politike i sigurnosti.

Von der Leyen, bivša njemačka ministrica odbrane, pomakla je svoju ulogu izvan tradicionalnih okvira upravljajući onim što sama naziva „geopolitičkom Komisijom“. Imenovala je prvog povjerenika Unije za odbranu i redovno preuzima vodeću ulogu u odgovoru bloka na ruski rat u Ukrajini.

Također je istraživala mogućnost uspostavljanja jedinice za razmjenu obavještajnih podataka slične onoj koja već postoji unutar EEAS-a, što je ideja kojoj se Kallas protivi.

Trojica zvaničnika izjavila su da bi na rekonstrukciju EEAS-a mogle uticati i tekuće rasprave o narednom zajedničkom budžetu bloka, u kojem mnoge države članice zahtijevaju uštede i pojednostavljenje procesa u Briselu.

Prenošenje ovlasti EEAS-a na uprave unutar Komisije i Vijeća moglo bi uštedjeti novac ukidanjem radnih mjesta, navode zvaničnici. Na primjer, sastavljanje lista sankcija i prijedloga za vojne misije moglo bi se prebaciti na Vijeće, dok bi svakodnevnu diplomatiju nadgledala Komisija.

Ideje o tome kako preoblikovati vanjsku službu EU također se uzimaju u obzir prilikom izrade nove sigurnosne strategije, čije objavljivanje Komisija planira za ovo ljeto, rekla su dva zvaničnika.

Francuska procjena potencijalnih rješenja je preliminarna, o njoj se raspravlja bilateralno na visokim nivoima između vlada EU i ona je samo jedna od više opcija koje se razmatraju za budućnost EEAS-a. Pariz je jasno dao do znanja da sve opcije imaju svoje prednosti i mane.ž

Jelisejska palata odbila je komentarisati ove navode.

Predstavnik Kaje Kallas izjavio je za Financial Times (FT) da je ona „potpuno fokusirana na ispunjavanje svog mandata“, dodajući: „Važan dio toga je dalje jačanje i EEAS-a i Komisije radi provođenja ugovora u oblasti vanjskog djelovanja te zajedničke vanjske i sigurnosne politike.“

„Vanjska politika EU je snažna kada su države članice EU ujedinjene“, dodao je predstavnik.

Francusko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je na izjave ministra Jean-Noëla Barrota iz marta, koji je kazao da je Evropskoj uniji potrebna jača diplomatska služba koja „radi u bliskoj koordinaciji s državama članicama i osigurava poštovanje specifičnih nadležnosti svake institucije, posebno u budućoj evropskoj sigurnosnoj strategiji“.

Na pitanje FT-a o ovim prijedlozima, jedan njemački zvaničnik je rekao: „U svijetu koji se mijenja, jasno je da nam treba snažnija EU i snažnija poluga vanjske politike EU. Zato smo od stvaranja EEAS-a težili, i nastavljamo težiti, poboljšanju naših procesa donošenja odluka i jačanju naše zajedničke vanjske politike.“

EEAS također interno provodi studije o potencijalnim idejama za reformu, dodali su zvaničnici.

Stefan Lehne, bivši zvaničnik EU koji je sada viši saradnik u institutu Carnegie Europe u Briselu, rekao je: „Ako pogledate razvoj vanjske politike EU u posljednjih pet godina, sasvim je jasno da rezultati nisu bili pozitivni.“

„Postoji potreba da se odgovori na negativno okruženje svuda unaokolo, a institucionalna promjena je jedan od načina da se to postigne“, dodao je Lehne. „Bilo bi čudno ne prilagoditi instrumente i strukturu novoj stvarnosti s kojom se EU danas suočava.“