Debalans Bošnjaka: Na državnom nivou najbolje Srbima

Vijeću ministara Bosne i Hercegovine podređeno je 29 institucija, agencija i direkcija, kao i generalni sekretar s pratećom službom. Njihove direktore i zamjenike imenuje upravo državna vlada. U 21 instituciji imenovanja direktora i zamjenika moraju biti paritetna: po sedam Bošnjaka, Hrvata i Srba.

I to je ispoštovano. Međutim, dok su Bošnjaci ostali na minimalnih sedam, Srbima je pripalo još pet institucija, a Hrvatima tri i generalni sekretar. Ostali ne rukovode državnim organima.

Ova podzastupljenost odnosno debalans Bošnjaka u državnim organima goruća je politička tema. Među strankama koje su dominantno bošnjačke, ili kao građanske stranke crpe glasove u bošnjačkim sredinama, po svemu sudeći vlada konsenzus da je nešto ovako nedopustivo.

U razgovoru s nekoliko državnih zastupnika za portal !Odgovor, istaknuto je da se ovakvom praksom zapošljavanja krše zakoni, narušava politički balans te da je neophodno reagirati zakonskim intervencijama.

Opozicione stranke su saglasne da je najveći krivac Vijeće ministara, koje je ukinulo raniju praksu da ono mora odobriti imenovanja i zapošljavanja. Sada rukovodioci institucija zapošljavaju kako žele, a Vijeće samo obavijeste.

Nadalje, u svim tim institucijama, osim rukovodilaca, primjetan je duboki debalans Bošnjaka i mali debalans Ostalih. Što znači da je Srba i Hrvata zaposleno više nego što im pripada po zakonu, odnosno prema Popisu stanovništva iz 2013.

Među ukupno zaposlenih 7.996 u državnim institucijama, Bošnjaci su „u manjku“ čak 663; na Popisu ih je bilo 50,1 a u institucijama 41,8 posto – za gotovo jednu petinu manje. Ostalih nedostaje neznatno – umjesto 3,7 posto zaposleno ih je 3,5 posto.

No, Srbi i Hrvati su u ogromnom plus: 431, odnosno 245. Hrvata je na Popisu bilo 15,4 posto, a u državnim institucijama ih je 18,5 posto; Srbi čine 30,8 posto stanovništva, a 36,2 državnih zaposlenika. Upravo ovih 5,4 posto više Srba i 3,1 posto više Hrvata „pokrivaju“ manjak Bošnjaka i Hrvata.

Međutim, ma koliko ove brojke bile poražavajuće, problem se produbljuje u pogledu direktora institucija i agencija u usporedbi sa brojem njihovih zaposlenika i visinom budžeta kojima raspolažu.

U onih sedam paritetnih institucija kojima rukovode Bošnjaci zaposleno je 1.126 osoba, a raspolažu sredstvima u visini od 109.456.000 KM. U ovoj brojci zaposlenih nisu uračunati oni koji rade u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA).

Srbi su na čelu 12 institucija Bosne i Hercegovine, u kojima je zaposleno čak 3.494 osobe, a ove institucije raspolažu sredstvima iz državnog budžeta u ukupnom iznosu od 256.737.000 KM.

Hrvati su, sudeći po ovom parametru, ipak, u najslabijem položaju. U 10 institucija kojima rukovode Hrvati radi 237 osoba, a budžet im je ukupno 22.328.000 KM.

Svakako, nisu sve institucije jednako moćne i važne, ma koliki im bili budžet i broj uposlenih. Najindikativniji je sigurnosni sektor, ne računajući OSA-u. Bošnjak je na čelu samo još jedne sigurnosne agencije, i to najmanje - Agencija za policijsku podršku (32 zaposlena).

Srbi upravljaju SIPA-om i Agencijom za forenzička ispitivanja (735 i 30 zaposlenih), ali i ogromnom, ponajvažnijom državnom institucijom Upravom za indirektno oporezivanje – čak 2.326 radnika.

Ostali, koje u ovom sazivu Vijeća ministara „pokriva“ ministar saobraćaja i komunikacija, Edin Forto, ne rukovode nijednom institucijom.