Saudijska Arabija razmatra regionalni pakt o nenapadanju s Iranom

Saudijska Arabija razgovarala je sa saveznicima o mogućem paktu o mogućem regionalnom paktu o nenapadanju s Iranom, nastojeći spriječiti novo zaoštravanje nakon završetka američko-izraelskog rata protiv Teherana, prenosi Financial Times. 

Prema diplomatskim izvorima, Rijad kao mogući uzor razmatra Helsinške sporazume iz 1975. godine. Potpisani između Sjedinjenih Država, evropskih država, Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika, ti su se sporazumi bavili sigurnosnim pitanjima, ali i ekonomskom saradnjom suparničkih blokova. Sličan okvir za Bliski istok ranije je spominjan kao mogući način da se smanje tenzije između Irana i njegovih susjeda, koji Teheran od Islamske revolucije 1979. vide kao destabilizirajuću silu.

Financial Times piše da su mnoge evropske prijestolnice i institucije Evropske unije podržale saudijsku inicijativu i pozvale druge zaljevske države da je prihvate. Prema njihovim procjenama, pakt bi mogao smanjiti rizik od novog rata i pružiti Iranu sigurnosne garancije da neće biti napadnut.

Istovremeno, Sjedinjene Države i Iran vode posredne razgovore o dogovoru kojim bi se okončao rat i ponovo otvorio Hormuški moreuz. Ti razgovori, prema izvještaju, usmjereni su uglavnom na iranski nuklearni program, dok pitanja raketa, dronova i podrške regionalnim saveznicima Teherana ostaju ključna briga arapskih država.

Neimenovani arapski diplomata izjavio je da bi pakt po uzoru na Helsinški proces vjerovatno podržala većina arapskih i muslimanskih država, kao i Iran,koji već dugo tvrdi da regionalnu sigurnost ne bi trebale određivati vanjske sile. Ipak, najveća dilema je ko bi bio uključen. Bez Izraela, upozoravaju diplomate, takav aranžman mogao bi biti ograničen ili čak kontraproduktivan, jer se Izrael, poslije Irana, u velikom dijelu arapskog i muslimanskog svijeta sve češće vidi kao glavni izvor sukoba.

Dodatni problem su podjele među samim zaljevskim državama. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju različite vizije regionalnog poretka, dok ekonom­ska konkurencija dodatno zaoštrava njihove odnose. Emirati su tokom rata zauzeli najtvrđi stav prema Iranu i kritizirali arapske institucije zbog, kako smatraju, preslabog odgovora na iransku agresiju. Također su signalizirali da nakon rata namjeravaju dodatno učvrstiti odnose s Izraelom.

Saudijska Arabija, s druge strane, sve više podržava posredničke napore koje vodi Pakistan kako bi se postigao dogovor između Washingtona i Teherana. Rijad se istovremeno sve više oslanja na novi krug regionalnih partnera, prije svega Pakistan, Tursku i Egipat, a diplomate očekuju da bi te zemlje nakon rata mogle dodatno produbiti saradnju u oblasti odbrane, ekonomije i vanjske politike.

Pakistanski ministar odbrane Khawaja Asif izjavio je da Islamabad razvija prijedlog prema kojem bi Katar i Turska pristupili saudijsko-pakistanskom odbrambenom paktu, s ciljem stvaranja ekonomskog i sigurnosnog saveza koji bi smanjio zavisnost od aktera izvan regije.