Sporazum o Južnoj interkonekciji ulazi u novu fazu potvrđivanja

Potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske planirano je krajem aprila u Dubrovniku, nakon što je zakon usvojen u Parlamentu Federacije. Nacrt sporazuma usvojen je u Vladi FBiH te upućen u daljnu proceduru Vijeću ministara.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da se projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske odvija u skladu sa zakonski propisanom procedurom, te da se radi o projektu od strateškog značaja za energetsku sigurnost BiH.

"Južna plinska interkonekcija je prepoznata kao infrastrukturni i sigurnosni projekat od posebnog interesa, jer osigurava diverzifikaciju izvora snabdijevanja plinom i jača energetsku stabilnost zemlje", navela je Krišto.

Govoreći o procedurama, Krišto je podsjetila da su Vijeće ministara i resorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa prije usvajanja izmjena Zakona o južnoj interkonekciji zaprimili nacrt sporazuma koji nije imao pravno uporište u tada važećem zakonodavstvu.

Nakon ulaska nove kompanije u projekt i izmjena Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, bilo je neophodno da Vlada Federacije BiH dostavi novi nacrt sporazuma, na osnovu kojeg bi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa moglo pripremiti osnove za sklapanje međunarodnog ugovora.

"Nakon zaprimanja novog nacrta, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac odmah ga je uputio nadležnim institucijama na mišljenje. Po zaprimanju tih mišljenja, dokument će biti upućen Vijeću ministara BiH, koje će razmatrati i usvojiti osnove za sklapanje sporazuma, a nakon toga materijal se prosljeđuje Predsjedništvu BiH", dodala je Krišto.

Sastavni dio osnova čini i imenovanje komisije koja će s bh. strane voditi pregovore i usklađivanje ugovora sa Republikom Hrvatskom. Upravo ta faza, kako je dodala Krišto, predstavlja proces na koji Vijeće ministara nema direktan uticaj u pogledu dinamike, jer podrazumijeva bilateralne konsultacije i usaglašavanje dviju strana.

"Što se tiče Vijeća ministara BiH mi ćemo učiniti sve kako bi proces bio vođen odgovorno, profesionalno i u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje propisanih procedura, jer je riječ o projektu od izuzetnog značaja za buduću energetsku sigurnost BiH", dodala je Krišto.

Dom naroda Parlamenta Federacije usvojio je jučer Zakon o izmjenama i dopunama zakona o gasovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“, u istom tekstu koji je prošle sedmice usvojen u Predstavničkom domu.

U oba doma, članovi Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) nisu podržali Zakon problematizirajući između ostalog što su predlagači odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nosilac investicije, kako je rečeno, da bi tu ulogu ustupili privatnoj američkoj firmi bez značajnog iskustva.

Investitor je uveden i u Nacrt sporazuma, kao i u Zakonu koji je usvojen, što su kritikovali i zastupnici i delegati u Parlamentu FBiH.

"Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ima ovlaštenje da realizuje projekat prema modelu koji odabere, uključujući i putem dodjele koncesije u skladu sa zakonodavstvom Federacije Bosne i Hercegovine. Nositelj investicije je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu. Za realizaciju projekta na teritoriji Republike Hrvatske, odgovorna će biti Vlada Republike Hrvatske u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske. Nositelj investicije je kompanija Plinacro d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu", navodi se u Nacrtu.