Raspodjela mandata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH je pitanje koje direktno zadire u osnovni demokratski princip – jednakost glasa svakog birača, kaže predsjednik Kluba Demokratske fronte u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta Mahir Mešalić
Prema važećem Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, podsjeća Mešalić, jasno je propisana obaveza da se broj mandata po izbornim jedinicama periodično usklađuje s brojem registrovanih birača, uz poštivanje principa proporcionalnosti.
„Međutim, činjenica je da ta zakonska obaveza u praksi nije dosljedno implementirana. Danas imamo situaciju da broj mandata po izbornim jedinicama ne odgovara stvarnom broju birača u Centralnom biračkom spisku, što dovodi do neravnomjerne vrijednosti glasa i narušava princip jednakosti građana“, navodi.
Dodaje bi se, prema zakonu, ova usklađivanja trebala vršiti svakog izbornog ciklusa, odnosno svake četiri godine, ali se to godinama ne provodi na adekvatan način.
„To u praksi znači da posljednje stvarno relevantno usklađivanje nije izvršeno u skladu s demografskim promjenama i migracijama stanovništva koje su se desile u međuvremenu", pojašnjava.
Naglašava da Demokratska fronta principijelno podržava rješavanje ovog pitanja, jer se radi o elementarnom pitanju izbornog integriteta i poštivanja zakona.
„Usklađivanje broja mandata s brojem birača ne smije biti političko pitanje, već obaveza institucija kako bi se osigurala fer i jednaka zastupljenost građana u zakonodavnim tijelima. Svako odgađanje rješavanja ovog problema dodatno produbljuje nepovjerenje građana u izborni proces i institucije, što smatramo neprihvatljivim“, poručuje Mešalić.
Ukazuje i na to da je HDZ trenutno u privilegovanoj poziciji jer ima dva mandata više nego što bi bio slučaj da su mandati usklađeni nakon izbora 2022.
Pitanje usklađivanja broja mandata s brojem birača nanovo se aktueliziralo pozivom Stranke demokratske akcije nakon sjednice stranačkog Predsjedništva 7. aprila, a nakon što su uz SDA 2018. godine zajednički SBB, SDP i DF usaglasili prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Međutim, ovaj prijedlog zagubio se u parlamentarnim procedurama.
Novo zakonsko rješenje samo bi potvrdilo ono što Izborni zakon Bosne i Hercegovine već propisuje. Prema članu 10 stav 9 Izbornog zakona BiH, Federalni parlament dužan je svake četiri godine da preispituje izborne jedinice i broj mandata koji im pripadaju, uzimajući u obzir geografska ograničenja i princip proporcionalnosti između broja birača i mandata.
Ova odredba nije implementirana nakon izbora 2022. Broj mandata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH koji se dodjeljuje svakoj od izbornih jedinica ne odgovara broju birača registrovanih u Centralnom biračkom spisku. Analiza podataka korištenih za Opće izbore 2022. godine pokazuje značajna odstupanja.
Za Predstavničkim dom PFBiH dodjeljuju se ukupno 73 direktna i 25 kompenzacijskih mandata. Međutim, raspodjela po izbornim jedinicama nije usklađena s brojem birača. Odstupanja su izražena u izbornim jedinicama 2, 4, 6, 7, 8, 9 i 12.
Promjena u Federaciji ne bi bilo u raspodjeli mandata na za državni Predstavnički dom, dok bi u Republici Srpskoj došlo do promjene: izborna jedinica 3 (istočna Hercegovina i istočna Bosna) izgubila bi jedan mandat, koji bi se dodijelio izbornoj jedinici 1 (Banjaluka i Krajina).