Predsjedništvo bez predsjednika: Stranački lideri sve rjeđe u borbi za vrh države

Lideri većih i etabliranih političkih stranaka sve rjeđe ulaze u borbu za mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Dok su jedni, poput Komšića, uvijek pobjeđivali, drugi, poput Čovića i Izetbegovića, bilježe poraze i pobjede, a treći su, poput Dodika, samo jednom učestvovali. S druge strane, predsjednici SDP-a nikada nisu ulazili u ovu bitku.

Ulog za stranačkog lidera je veliki: pobjeda donosi političku i institucionalnu moć, ali i društveni prestiž, dok je poraz put u urušavanje autoriteta ili čak odlazak s čela stranke.

Na predstojećim izborima će se uglavnom boriti ili nova stranačka lica ili provjereni kadrovi ili predsjednici manjih stranaka koji nastoje „povući“ glasove. Sliku može promijeniti jedino odluka lidera SDA.

Nakon što je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) objavila, kako se i očekivalo, da će njihova državna parlamentarka Darijana Filipović biti kandidatkinja za Predsjedništvo BiH, jasno je da će se na predstojećim izborima u utrci za stolicu za stolom kolektivnog šefa države naći nikada manje stranačkih lidera.

Od federalnih kandidata jedino je Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH (SBiH) potvrdio, već prije nekoliko mjeseci, da će, po prvi put, biti kandidat za Predsjedništvo.

Preostaje još jedna krupna odluka: da li će predsjednik najveće bošnjačke stranke, Bakir Izetbegović, ponovo, ući u borbu za mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva. Od odluke Izetbegovića i njegove SDA ovisit će – barem tako je najavljivano – i odluka predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića.

U Republici Srpskoj (RS), odakle se bira Srbin član Predsjedništva, kandidaturu je potvrdio, do sada, jedan lider manje stranke, predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Sadašnji član Predsjedništva iz reda Bošnjaka, Denis Bećirović, kandidat je šarolike skupine od 14 stranaka, na čelu s njegovim matičnim SDP-om, čiji sadašnji predsjednik Nermin Nikšić, kao i bivši šef Zlatko Lagumdžija, nisu bili kandidati za ovu funkciju.

Demokratska fronta (DF), čiji lider Željko Komšić dovršava drugi mandat u drugom nizu, od ukupno četiri, za mjesto Hrvata u Predsjedništvu kandidirala je Komšićevog savjetnika Slavena Kovačevića.

Kandidaturu je potvrdio i nekadašnji gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić. Hrvatska petorka, blok stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990, još uvijek nije obznanila ime kandidata, ali, po svemu sudeći, to neće biti lider 90-ke, jedine koliko-toliko etablirane stranke u ovom taboru.

Prateći trendove i sastave Predsjedništva u posljednje dvije decenije, vidimo da je 2006. samo jedan član Predsjedništva ujedno bio i predsjednik stranke, a to je Haris Silajdžić kao lider Stranke za BiH. Nebojša Radmanović (SNSD) i Željko Komšić (SDP BiH) bili visokopozicionirani kadrovi u svojim strankama.

Te godine su predsjednici tri veće stranke izgubili u utrci za Predsjedništvo: Sulejman Tihić (SDA), Božo Ljubić (HDZ 1990), Mladen Bosić (SDS).

Četiri godine poslije, 2010, u Predsjedništvu mandate obnavljaju ova dva člana, a pridružuje im se Bakir Izetbegović, kao kandidat SDA, koju je tada vodio Sulejman Tihić.

I na ovim izborima su se predsjednici velikih stranaka ponovo, neuspješno, borili za mjesto u Predsjedništvu: Haris Silajdžić (SBiH), Fahrudin Radončić (SBB), Martin Raguž (HDZ 1990), Mladen Ivanić (PDP).

Komšić će polovinom svog tadašnjeg mandata postao predsjednik stranke kada je, nakon izlaska iz SDP-a, osnovao Demokratsku frontu.

Situacija je potpuno drugačija u mandatnom periodu 2014–2018, kada su u Predsjedništvu sjedili sve predsjednici stranaka: Izetbegović, Mladen Ivanić i Dragan Čović. Izetbegović je preuzeo vođenje SDA nakon smrti Sulejmana Tihića, Čović je tada već devet godina bio na čelu HDZ-a BiH. Dok je Ivanić u Predsjedništvo ušao kao lider Partije demokratskog progresa, a 2015. godine proglašen počasnim predsjednikom PDP-a.

I 2014. se predsjednici stranaka još uvijek takmiče ali i gube: Radončić je ponovo izgubio od Izetbegovića, a Raguž od Čovića.

Četiri godine poslije, 2018, u Predsjedništvo ulaze dvojica predsjednika stranaka, Milorad Dodik (SNSD) i Komšić (DF), dok Šefik Džaferović dolazi kao visokopozicionirani kadar SDA.

Na ovim izborima je poražen, od Komšića, predsjednik HDZ-a Dragan Čović, a Radončić, lider SBB-a, pretrpio je još jedan poraz.

U mandatu 2022–2026 u Predsjedništvu je bio samo jedan predsjednik, Željko Komšić. Tada su u Predsjedništvo još ušli Denis Bećirović (SDP) i Željka Cvijanović (SNSD).

Od ukupno deset kandidata na ovim izborima, samo su trojica bili lideri stranaka: među pobjednicima Komšić, a među gubitnicima Izetbegović i Mirko Šarović (SDS), koji je i podnio ostavku poslije izbora.

U protekle dvije decenije najčešći broj stranačkih lidera među kandidatima bio je 4. Najviše ih je bilo 2014 – 5, a najmanje na posljednjim izborima, 2022 – samo tri. Od lidera najvećih stranaka jedino je Izetbegović najduže i najčešće bio u utrci.

Rezultati predstojećih izbora mogli bi biti takvi da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine ne bude nijedan predsjednik stranke.