Prve poruke Orbanovog nasljednika: Dolazi li kraj savezništva sa RS-om?

Nakon pobjede nad premijerom Viktorom Orbanom na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, lider stranke Tisza Peter Magyar u prvom javnom obraćanju je rekao da se ova zemlja neće više miješati u unutrašnje stvari drugih država, uključujući i one na Balkanu.

Premijer na odlasku Viktor Orban bio je dugogodišnji saradnik lidera SNSD-a Milroada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Dodik je, komentarišući poraz svog prijatelja, kazao da je da su projekti između Republike Srpske i Mađarske s vladom Viktora Orbana i da su u značajnom obimu već realizovani.

Odnosi Bosne i Hercegovine i Mađarske posljednjih godina sveli su se na odnose samo s entitetom RS. Odnosi između Dodika i Orbana nastali su u ljeto 2019. godine uz pomoć Aleksandra Vučića. Njihovi stavovi su prilično usklađeni, od Rusije i Kine do povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

Na sastanku s Vladimirom Putinom u februaru 2024, Dodik je ruskom predsjedniku objasnio da je saradnja s Orbanom olakšala njegov odnos s Evropskom unijom. Orban je još krajem 2021. blokirao uvođenje EU sankcija Dodiku što se desilo i svaki naredni put kad se pojavila inicijativa za uvođenjem ovih sankcija.

Nakon što je Dodik osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, šef mađarske diplomatije Peter Szijjarto je nakon sastanka sa Željkom Cvijanović rekao da ni Mađarska ni Evropska unija neće uvoditi sankcije Dodiku.

"Mi smatramo da je to progon političke prirode, da je opasno to što se radi protiv Dodika, to je lov na vještice koji može da potkopa bezbjednost na tom području", rekao je tada Szijjarto.

Vlada Viktora Orbana bila je ključni politički i finansijski pokrovitelj secesionističkog režima u Banjoj Luci. Kombinirajući ekonomiju, politiku, ali i sigurnosna pitanja, vlast u Budimpešti direktno i indirektno se miješala u unutrašnja pitanja i ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine.

Mađarska je jedina zemlja EU u kojoj se entitet RS zadužio. Prvo zaduženje od 110 miliona eura u mađarskim bankama bilo je u decembru 2022. godine uz rok otplate na 10 godina, fiksnu kamatu od pet procenata i jednogodišnju odgodu plaćanja.

Drugo zaduženje kod EXIM banke od 30 miliona eura uslijedilo je gotovo godinu kasnije, u septembru 2023. godine, pod istim uslovima kao prethodni kredit. Sredstva su namijenjena za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga.

Mađarska je u više navrata pokušavala ulagati u energetski sektor RS. Projekti su, uglavnom, propadali poput onog kada je mađarska kompanija Lugos Renewables trebala graditi veliku solarnu elektranu u području Zubaca kod Trebinja.

Mađarska je najavila i veliki paket pomoći RS-u od 100 miliona eura, ali je samo dio sredstava raspoređen, barem prema javno dostupnim podacima.

Početkom ove godine u Banjoj Luci je otvoren Centar za obuku protiv terorizma MUP-a Mađarske (TEK). Nekoliko mjeseci kasnije još uvijek je nepoznato ko je dao saglasnost, kada i na osnovu čega, a izostale su i reakcije nadležnih državnih sigurnosnih agencija i institucija.

Ne treba zaboraviti i da je MUP Tuzlanskog kantona u Banovićima u oktobru prošle godine uhapsio dvojicu mađarskih špijuna, nakon čega su protjerani iz BiH. Još uvijek nije razjašnjeno da li će Mađarska koristiti kancelariju TEK-a za obavještajne poslove, jer je zanimljivo da nigdje drugo nema slične kancelarije. Dolaskom Magyara na vlast TEC bi mogao biti zatvoren, mada još uvijek nema službene najave.

Iako i Peter Magyar ne krije konzervativnu, desno orijentiranu opredijeljenost, njegova najava da se neće miješati u unutrašnja pitanja u BiH mogla bi ozbiljno utjecati na vlasti u Banjoj Luci.

Saradnik portala !Odgovor Admir Lisica je uoči izbora pisao da će Magyar nastojati da napravi određeni otklon od politike koju je Orban vodio te da je tu bosanskohercegovačka šansa, iako ne treba promptno očekivati nagli zaokret.

“Šansa je u diplomatiji, institucionalnom djelovanju, ali i povezivanju putem think-thankova i obrazovnih institucija, jer prostora za saradnju, sasvim sigurno, ima puno, a Bosni i Hercegovini prijatelj više ne bi škodio. Koliko političari u regionu razumiju potencijalnu šansu za promjenama u Mađarskoj, svjedoči i aktivnost hrvatskog premijera Andreja Plenkovića prije nekoliko mjeseci u Davosu, kada se na marginama Svjetskog ekonomskog foruma susreo upravo s potencijalnim nasljednikom Orbana, Peterom Magyarom. Bosanskohercegovački predstavnici u Davosu to nisu učinili, a nije mi poznato da je neko od političara pokušao ostvariti određeni kontakt s Magyarom i nakon toga”, piše Lisica.

Dodik nije jedini Orbanov saveznik u BiH. S njegovim ministrima se svake godine i po nekoliko puta sastajao i vrh HDZ-a. Lider ove stranke Dragan Čović čestitao je opoziciji u Mađarskoj na pobjedi na parlamentarnim izborima u ovoj zemlji.

Iako Čović danas kaže da se raduje saradnji s novom vlasti u Mađarskoj, treba podsjetiti da je imao dobre odnose s odlazećom administracijom koji su kasnije imali posljedice u BiH. Posebno dobre odnose imao je s ministrom vanjskih poslova Szijjartom.

U emisiji Istraga sedmice na Hayatu je u aprilu 2023. objavljen razgovor između Čovića i Szijjarta u kojem mađarski šef diplomatije obećao Čoviću podršku u dobijanju Izbornog zakona BiH po volji HDZ-a.

U to vrijeme, izborna reforma bila je najaktuelnija tema, koja ni danas nije završena. Hrvatska diplomatija je već bila počela pripreme i lobiranje za nametanje novih izmjena Izbornog zakona u BiH.

“I, naravno, pošto smo obojica, pošto se baziramo na kršćanskim osnovama, vrijednostima, jasno je da osjećamo simpatiju i dijelimo simpatiju sa Hrvatima. Tako da mogu obećam, gospodine predsjedniče, da ćemo mi do kraja biti uz vas i imat ćete našu podršku. Rekao sam i svom kolegi, ministru vanjskih poslova Hrvatske da on kaže šta je to korisno za vas i šta treba mi da učinimo po tom pitanju”, rekao je Szijjjatro Draganu Čoviću na sastanku 2021. Nakon ovih sastanaka Orban je krenuo u diplomatsku ofanzivu i javno govorio o nužnosti izborne reforme u BiH jer “Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva”. A izborna reforma je itekako unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine.

Iako je još rano govoriti o potpunom zaokretu u vanjskoj politici Mađarske, izjava Petera Magyara da se njegova zemlja neće miješati u unutrašnje odnose drugih država signalizira promjenu pristupa. Na bh. diplomatiji je da iskoristi Magyarove najave te da Bosna i Hercegovina i Mađarska uspostave, ako ne prijateljske, onda bar korektne odnose. Osim čestitki na pobjedi, od predstavnika vlasti dosad nismo vidjeli nikakve reakcije.