U toku je sjednica Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj se raspravlja o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, ali su zastupnici na pauzi jer se čeka amandman Vlade Federacije.

(Foto: Fena)
Lejla Memčić Herić
08.04.2026. 14:04
U toku je sjednica Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj se raspravlja o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, ali su zastupnici na pauzi jer se čeka amandman Vlade Federacije.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ razmatra se po hitnom postupku, a zastupnici još uvijek ne znaju na šta Vlada FBiH, koja je predlagač ovog zakona, ulaže amandman.
Data je pauza od sat vremena, a šef Kluba SDP-a Damir Mašić je rekao kako se u tih sat vremena očekuje da amandman dobiju zastupnici.
Dakle, Vlada FBiH “u zadnji čas” ulaže amandman na zakon koji je sama pisala. U toku rasprave zastupnici su ukazali na problematične dijelove zakona kojima se kao investitor uvodi nedavno osnovana američka kompanija.
Na sjednici ne prisustvuje premijer Federacije Nermin Nikšić, niti bilo ko drugi od ministara iz Vlade FBiH osim Vedrana Lakića, ministra energetike, rudarstva i industrije.
Ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić obratio se u ime Vlade Federacije te rekao da će objasniti dileme u prijedlogu zakona.
“Što se tiče same trase gasovoda, ona je u načelu ostala ista s razlikom da smo na neki način unaprijedili gasifikaciju FBiH, ali smo isto tako predvidjeli izgradnju dodatnog dijela gasovoda od Kladnja prema Tuzli”, kazao je Lakić.
Rekao je da je Članom 5 novog zakona određen investitor - kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
“Sjećamo se svi da je bilo definisano da će BH Gas implementirati ovaj projekat na način da će biti i transporter i investitor ovog projekta”, rekao je i dodao da na terenu nije bilo implementacije ovog dijela zakona.
Podsjetio je da će od 1. janaura 2028. godine biti zaustavljena isporuka ruskog gasa u Evropsku uniju, a samim tim i u BiH.
“Pripremili smo se dobro, posavjetovali se sa dosta i pravnih subjekata i institucija. Krenuli smo od pisma interesa koje nam je firma AAFS dostavila. U njemu je naznačeno da su premni i žele graditi gasovod i da imaju spremna finansijska sredstva”, kazao je Lakić.
Za ovu odredbu zakona dobili su, kako je rekao, pozitivno mišljnje Ministarstva pravde FBiH. Rekao je da u narednom periodu slijedi zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora što će, prema njegovim riječima, biti najzahtjevniji i najodgovorniji dio posla koji treba zaštititi interese Federacije.
“Definisano je da BH Gas kao postojeći transporter dostavi svu dokumentaciju investitoru, a da s druge strane, investitor treba da obešteti BH Gas za sva ulaganja. S ovim prijedlogom zakona BH Gas ne zaustavlja svoj rad, nego se nastavlja razvijati jer je dobio obavezu da se ukomponuje s drugim transporterom koji bi trebao da preuzme dio Južne interkonekcije”, rekao je Lakić.
Kazao je da BH Gas treba izgraditi Zapadnu i Sjevernu interkonekciju. O dijelu gasovoda od Kladnja prema Tuzli rekao je da je bio cilj da se gasifikuje industrijski dio FBiH u Tuzlanskom kantonu, te dodao da je to početak izgradnje sjeverne interkonekcije.
“Dodatno smo se željeli zaštititi kao FBiH da bilo kakve vlasničke promjene trebaju biti odobrene od strane Parlamenta. Ne želimo biti u situaciji da firma u Americi bude prodana što može naštetiti Federaciji”, rekao je te dodao da će ostale odredbe biti regulisane ugovorom između Vlade i investitora.
O ekspropiraciji zemljišta, rekao je da je zakonom predviđeno da površine koje su u vlasništvu općina, gradova, kantona i Federacije, da se ne trebaju plaćati, a da investitor treba privatnim licima isplatiti naknade.

Zastupnik Demokratske fronte Mahir Mešalić rekao je da Vlada FBiH nije trebala u zakon uvrstiti jednog investitora te da nije trebalo staviti da se investitor oslobađa plaćanja takse.
"Čak smatram da investitor to nije tražio od vas te da ste vi to uradili. Nemoguće je da su pravnici stavili u zakon ime investitora", kazao je.
Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba SDA, rekao je da je će podržati ovo zakonsko rješenje bez obzira što sadrži eksperimentalna rješenja.
"S obzirom da je iza investitora stao i State Department, vjerujem da će investitor raditi i u interesima Federacije", kazao je i dodao da ipak imaju ozbiljnih primjedbi na zakon.
Naveo je da će tražiti pauzu i zatražiti od ministra da razgovaraju o primjedbama da razgovaraju o mogućim rješenjima.
"Svjesni da zakon koji je brzo urađen može imati nedostatke koji mogu usporiti projekat, ne bi bilo loše da imamo učešće članova Parlamenta u radu na ugovoru", rekao je Zaimović.
Dodao je da je potrebno razjasniti da imovina koja će biti ekspropitna nakon isteka koncesije ponovo pripada državi.
Šef Kluba SDP-a Damir Mašić rekao je da će implementacija ovog zakona zavisiti od nižih nivoa vlasti, općina i kantona.
Predložili su zaključak kojim se zadužuje Vlada FBiH da nakon zaključivanja ugovora redovno izvještava Parlament FBiH o izgradnji Južne interkonekcije.
Nakon rasprave, a tokom pauze, održan je Kolegij na kojem su prisustvovali šefovi klubova stranaka te ministar Vedran Lakić. Potom su se zastupnici nakratko vratili u salu kako bi izglasali drugu pauzu na kojoj čekaju amandman iz Vlade FBiH.

Lejla Memčić Herić
Novinarka portala !Odgovor. Završila je komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Radila je na nekoliko bosanskohercegovačkih medija, pišući o korupciji, pravosuđu, političkim i drugim društvenim temama.
Više od istog autora