Dodik, Albanija i Kosovo na strani SAD-a i Izraela, Konaković se poziva na UN

Sukob izazvan izaelsko-američkim napadom na Iran otvorio je i niz političkih reakcija na Zapadnom Balkanu. Kosovo i Albanija izrazile su nedvosmislenu podršku američko-izraelskim saveznicima, u Hrvatskoj su reakcije podijeljene između predsjednika i Vlade, a predsjednik Srbije nije zvanično odabrao stranu. I iz Bosne i Hercegovine različite reakcije.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini među prvima se oglasila, pozivajući na hitan prekid rata i povratak diplomatiji. U saopćenju je osuđeno napuštanje pregovora koji su bili u toku te eskalacija nasilja koja prijeti čitavom regionu.

“Rat, sukobi i ucjenjivanje silom ne mogu biti način na koji se svijet može dovesti u mirnu luku“, poručili su, podsjećajući da je taj dio svijeta previše propatio i da njegovi narodi zaslužuju mir i slobodu. Islamska zajednica je naglasila moralnu obavezu da upozori na zlo rata i apelira da „oružje utihne, a glas razuma nadvlada“, dodajući da su pogođeni narodi „u mislima i dovama bosanskih muslimana“.

Sasvim drugačiji ton imao je lider SNSD-a Milorad Dodik. On je na društvenim mrežama istakao da će Republika Srpska „uvijek biti uz svoje prijatelje i saveznike iz Izraela“, naglašavajući historijske veze i zajedničke traume.

Dodik je i ovu priliku iskoristio za širenje islamofobije te apostrofirao, kako je naveo, “zajedničku egzistencijalnu prijetnju radikalnog islama”, pružajući punu podršku izraelskom premijeru Benjamin Netanyahu.

“Svaka akcija koja cilja očuvanje bezbjednosti države Izrael i jevrejskog naroda je opravdana i razumljiva”, naveo je Dodik. Istovremeno je izrazio žaljenje zbog civilnih žrtava i pozvao na smirivanje situacije i nastavak dijaloga, ali je u cjelini njegov stav bio otvoreno naklonjen izraelsko-američkoj intervenciji.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković, izrazilo je solidarnost sa Saudijskom Arabijom, Katarom, Kuvajtom, Jordanom, Bahreinom, Omanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

U saopćenju MVP-a nije osuđen američko-izraelski napad na Iran.

Osim izražavanja zabrinutosti, Konaković je pozvao na hitnu deeskalaciju, maksimalnu suzdržanost i povratak dijalogu u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.

Konaković je obavio niz razgovora s ministrima vanjskih poslova Katara, UAE-a, Jordana i Kuvajta, a zajednički je naglašena potreba za poštivanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta država te zaštitom civila.

Zastupnik Zlatan Begić reagovao je oštro, odbacujući, kako je naveo, „odvratno podilaženje cionističkom režimu“ i pokušaj da se lični stavovi pojedinih političara predstave kao stav države.

“Bosna i Hercegovina nikada nije podržavala kontinuirano kršenje osnova međunarodnog prava, agresivni rat, genocid i masovna ubistva civila”, poručio je, naglašavajući da Dodik i Konaković govore u svoje ime, a ne u ime svih građana.

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske izrazilo je žaljenje što su „nepopustljivost i nedostatak kredibiliteta iranskih vlasti u pregovorima“ doveli do velike vojne intervencije SAD-a i Izraela. Ovakav stav ima i premijer Hrvatske Andrej Plenković.

"Naši su predstavnici sudjelovali na sastanku Vijeća sigurnosti. Svi smo osudili odmazdu koja se dogodila od strane Irana prema zaljevskim zemljama, pri čemu mete nisu bile samo vojne baze, nego i drugi objekti koji ni na koji način nisu bili uključeni u operaciju", rekao je Plenković u programu Europe Today.

Na pitanje novinarke jesu li napadi u skladu s međunarodnim pravom, Plenković nije ponudio konkretan odgovor.

"Kao što smo vidjeli, SAD i Izrael napade opravdavaju iscrpljenošću pregovora s Iranom oko nuklearnog programa. Činjenica da Izrael smatra Iran i njihov nuklearani program egzistencijalnom prijetnjom je očito bila razlog pokretanja operacije. Ta operacija nije samo pokrenuta da se unište nuklearna postrojenja, već i s ciljem promjene režima, što je bilo kristalno jasno posljednjih mjeseci vezano uz događanja oko Irana", poručio je Plenković.

"Teško je izvana procijeniti mogućnost promjene režima u Iranu, ali je jasno da su američki i izraelski napadi usmjereni prema tom cilju". dodao je.

Predsjednik Zoran Milanović upozorio je da vojna akcija (Izraela i SAD) bez mandata Ujedinjenih naroda predstavlja kršenje međunarodnog prava i da neće doprinijeti rješavanju krize, već će izazvati daljnju eskalaciju i dugoročnu nestabilnost.

“Posebno osuđujem vojne napade na civile, s bilo koje strane dolazili”, poručio je.

On je kazao da evidentna namjera vojne intervencije, a to je promjena vlasti u Iranu, može imati teške i dugoročne posljedice i za građane Europe, što znači i za građane Hrvatske.

Milanović je upozorio na moguće ekonomske posljedice, uključujući rast cijena energenata, ali i na rizik novog migrantskog vala i sigurnosnih prijetnji. Donio je odluku o povlačenju sedam hrvatskih vojnika iz Iraka i jednog iz Libanona, pozivajući Vladu da zaštiti hrvatske državljane u pogođenim područjima.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani reagovala je snažno u korist američko-izraelskog napada na Iran.

“Sat slobode je došao za narod Irana, zahvaljujući vodstvu Sjedinjenih Američkih Država i predsjednika Donalda Trumpa“, poručila je, dodajući da Kosovo „nepokolebljivo stoji“ uz SAD i njihove saveznike.

Osudila je napade iranskih vlasti na američke saveznike na Bliskom istoku i izrazila podršku potezima koji vode ka, kako je navela, “okončanju iranskog režima”.

Slične poruke imao je albanski premijer Edi Rama. On je osudio iranske napade na Ujedinjene Arapske Emirate, poručivši da Albanija stoji u „punoj i nepokolebljivoj solidarnosti“ s njihovim rukovodstvom i narodom.

Iranske vlasti opisao je kao “sistem osuđen na propast koji izvozi nasilje i koristi teror protiv susjeda”.

Rama je krajem januara posjetio Izrael kada je Netanyahua nazvao jednim od najboljih govornika na svijetu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zauzeo je oprezniji pristu, bez jasnog svrstavanja na bilo čiju stranu. Ocijenio je da će napadi SAD-a i Izraela imati dalekosežne političke posljedice te da sukob nije neočekivan niti kratkotrajan.

Dodao je da ne misli da Iran, uprkos borbi, ima velike šanse da odbrani zemlju i teritoriju.

“Ne mislim da je počeo treći svjetski rat, ali ne mislim ni da će se ovo završiti poslije jednog dana”, rekao je.

Vučić smatra da je u pozadini pokušaj promjene vlasti u Teheranu, povlačeći paralelu s NATO intervencijom 1999. godine i političkim promjenama u Srbiji. Upozorio je na moguće novo geopolitičko preslagivanje, slabljenje utjecaja Rusije i sužavanje manevarskog prostora Kine.