Ko su sudije koje će odlučivati o smjeni Marina Vukoje

Ustavni sud Bosne i Hercegovine će na jednoj od narednih plenarnih sjednica razmatrati inicijative za smjenu sudije ovog suda Marina Vukoje, zbog njegovog prisustva na koncertu Marka Perkovića Thompsona na kojem je veličan ustaški pokret, što narušava integritet Ustavnog suda.

Ovaj događaj su osudile misije Evropske unije, UN-a i OSCE-a u BiH, a iz Suda su za portal !Odgovor ranije kazali da je, po nalogu predsjednika Mirsada Ćemana, za sudije Ustavnog suda BiH pripremljena Informacija kojom su obuhvaćene trenutno raspoložive informacije i inicijative odnosno prijedlozi vezano za ovaj događaj.

O njegovom eventualnom razrješenju odlučuje sam Ustavni sud BiH, odnosno ostale sudije tog suda. Sud utvrđuje postojanje razloga za razrješenje sudije prije isteka mandata s obzirom na činjenicu da sudije mogu biti razriješene dužnosti na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

Ustavni sud sačinjava devet sudija, od kojih šest sudija biraju parlamenti entiteta (Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dva), a preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.

Za sudije Ustavnog suda mogu biti izabrani istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvim kvalifikacijama i ima pravo glasa, može biti sudija Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države.

Trenutno je u Ustavnom sudu BiH sedam sudija, jer vlasti u RS odbijaju imenovati sudije iz ovog entiteta.

Predsjednik Ustavnog suda BiH je Mirsad Ćeman. Na dužnost sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stupio je u oktobru 2008. godine. Dužnost predsjednika Suda obavljao je od 2015. do 2018. godine. Za potpredsjednika Suda na mandat od tri godine izabran je 2018. i ponovo 2021. godine. U maju 2025. godine po drugi put je imenovan za predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Potpredsjednica Suda je Valerija Galić. Za sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabrana je u maju 2002. godine a na dužnost je stupila u maju 2003. godine nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Od 2006. do 2012. godine obavljala je dužnost potpredsjednice Ustavnog suda BiH u dva mandata. Također, dužnost predsjednice obavljala je u dva mandata, od 2012. do 2015. godine i od 2022. do 2024. godine. U junu 2024. godine izabrana je za potpredsjednicu Ustavnog suda.

Druga potpredsjednica je Angelika Nussberger, koja je na dužnost međunarodne sutkinje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stupila je u junu 2020. godine. Za potpredsjednicu iz reda međunarodnih sudija izabrana je u junu 2024. godine.

Rođena 1963. godine u Minhenu. Bila je gostujuća istraživačica na Harvardu, dugogodišnja naučna saradnica Instituta „Max-Planck“ za strano i međunarodno socijalno pravo u Minhenu te pravna savjetnica u Vijeću Evrope, uz brojne međunarodne angažmane, uključujući članstvo u Komitetu eksperata Međunarodne organizacije rada i Venecijanskoj komisiji. Za sutkinju Evropskog suda za ljudska prava izabrana je 2011. godine, potom je obavljala dužnosti potpredsjednice Odjeljenja V, njegove predsjednice i potpredsjednice Suda.

Švicarska pravnica Helen Keller na dužnost međunarodne sutkinje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stupila je u decembru 2020. godine, a od marta 2022. do juna 2024. godine obavljala je dužnost potpredsjednice Ustavnog suda. Dužnost sutkinje Evropskog suda za ljudska prava obavljala je od 2011. do 2020. godine.

Albanski pravnik Ledi Bianku na dužnost međunarodnog sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stupio je u decembru 2021. godine. Od 2006. do 2008. godine bio je član Venecijanske komisije za demokratiju putem prava. Od 2008. do 2009. godine bio je sudija Evropskog suda za ljudska prava, a potpredsjednik Odjeljenja I od 2016. do 2017. godine.

Larisa Velić na dužnost sutkinje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stupila je u maju 2025. godine. U aprilu 2000. godine diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Heinrich Heine u Diseldorfu (Njemačka) i položila prvi državni ispit. Nakon toga je primljena kao pripravnica na Vrhovni pokrajinski sud u Diseldorfu.

Radila je kao advokatica u različitim advokatskim kancelarijama u Diseldorfu, Kelnu i Vupertalu. Od 2011. do 2018. godine obavljala je dužnost zamjenice rukovodioca projekta Podrška pravosuđu u BiH pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, u okviru kojeg je sarađivala s pravosudnim institucijama iz Švicarske.

Larisa Velić je redovna profesorica za užu oblast Građansko pravo, a akademsku karijeru započela je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici 2013. godine. Godine 2021. izabrana je za dekanesu Pravnog fakulteta i predsjedavajuću Senata Univerziteta u Zenici i te dužnosti je obavljala do izbora za sutkinju Ustavnog suda.

Predsjedniku Misadu Ćemanu mandat je istekao 1. decembra prošle godine nakon što je napunio 70 godina života, što je starosna granica predviđena pravilima Suda. Ustavni sud BiH je mjesecima unaprijed, još u februaru 2025., upozoravao Parlament FBiH da pokrene proceduru. Međutim, to je urodilo plodom tek krajem januara ove godine.

Valeriji Galić mandat ističe u oktobru ove godine, također zbog navršenih godina starosti. Prema važećim pravilima, sudija kojem mandat prestaje može ostati na dužnosti do izbora nasljednika, ukoliko procedura ne bude završena na vrijeme.

Parlament Federacije BiH pokrenuo je proceduru izbora dvoje novih sudija. Krajem januara formirana je radna grupa zadužena za provođenje javnog konkursa, pregled prijava, obavljanje intervjua i utvrđivanje prijedloga kandidata. Nakon zatvaranja konkursa slijedi faza evaluacije i rangiranja kandidata, a konačnu odluku donosi Predstavnički dom glasanjem. Izabrani kandidati potom stupaju na dužnost u Ustavnom sudu BiH.

I Ćeman i Galić ostaju u Ustavnom sudu do imenovanja novih sudija, ali teško je očekivati da će se imenovanje novih sudija završiti u skorijem periodu.

Postupak imenovanja Marina Vukoje trajao je više od godinu dana zbog političkih i proceduralnih nesuglasica prije nego što je konačno izabran u maju 2024. godine. I sjednica na se raspravljalo o njegovom imenovanju trajala je do iza ponoći.

Mjesto sudije ostalo je upražnjeno nakon odlaska u penziju sudije Mate Tadića u novembru 2022. godine, što je formalno pokrenulo proces izbora nasljednika.

Ad hoc radnu grupu koja je intervjuisala 10 kandidata (svi se izjasnili kao Hrvati) činili su Mladen Bošković (HDZ), Rasim Smajlović (NiP) i Irfan Durić (NES) iz reda zastupnika te u ime udruženja sudaca FBiH Hakija Zajmović i Božana Banduka.

Kandidati su bodovani na sljedeći način:

Marin Vukoja 46,5 bodova, Sanela Gorušanović-Butigan 45 bodova, Ivo Rozić 43,5 bodova, Mile Lasić 43 boda, Zvonko Mijan 40,5 bodova, Monika Mijić 39 bodova, Zdravko Lučić 39 bodova, Željka Marković-Sekulić 39 bodova, Danica Šain 38 bodova, Mario Šarić 37 bodova.

Ova lista ad hoc komisije je kasnije dostavljena Komisiji za izbor i imenovanje Parlamenta FBiH, koju čini 11 članova. Ta komisija je od 10 prisutnih, sa devet glasova za i jednim protiv, izglasala da se pred Predstavnički dom pošalje samo ime prvorangiranog kandidata.

Imenovanje Vukoje između stranaka Trojke i HDZ-a dogovoreno je još 2022., prije uspostave vlasti na nivou Federacije.