UNESCO: Od 2001. nemamo ulogu u imenovanju članova Komisije za nacionalne spomenike

Nakon što je 12. januara na redovnoj sjednici Predsjedništva BiH usvojena odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH povedena je javna diskusija o procesu imenovanja novih članova Komisije.

Jedno od pitanja koja se nametnulo jeste procedura imenovanja stranih eksperata, koji nisu imenovani još od 2016. godine. U različitim medijskim informacijama o usvajanju nedavne odluke Predsjedništva, strani eksperti su nazivani “članovima koje delegira UNESCO”.

Na naš upit, da li su kontaktirani u vezi sa najnovijom odlukom Predsjedništva BiH, iz Ureda za odnose s janvošću UNESCO-a su nam kazali: ”Budući da UNESCO još nije primio službeni zahtjev Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nismo u mogućnosti komentirati Vaš zahtjev.”

Po članu 2. Aneksa 8. Dejtonskog mirovnog sporazuma, “glavni direktor Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, nauku i kulturu (UNESCO) imenuje preostale članove, svakoga s mandatom od pet godina”. Ali to se odnosilo samo na izvorni sastav Komisije. Generalni direktor UNESCO-a je do 2001. imenovao 2 člana, a onda je BiH potpuno preuzela tu ulogu.

“Možemo potvrditi da UNESCO nije imao nikakvu ulogu nakon 2001. godine”, stoji u odgovoru Ureda za odnose s javnošću UNESCO-a na naš upit.

Počev od 2001. godine, Predsjedništvo BiH je preuzelo imenovanje svih 5 članova Komisije: tri domaća i dva strana. To je definisano članom 5. Odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, koju je Predsjedništvo usvojilo 2001. godine.

U tekstu te odluke iz 2001, na koju se Predsjedništvo pozivalo tokom svih kasnijih imenovanja, kaže se: “Predsjedništvo BiH imenuje pet članova Komisije bez javnog konkursa. Članovi Komisije se imenuju za period od pet godina, uz mogućnost njihovog reizbora.”

U tekstu odluke domaći članovi nisu definisani po etničkom ili entitetskom kriteriju, niti je rečeno da po jednog predlaže svaki član Predsjedništva BiH, iako je potonje bila praksa. To znači da Predsjedavajući Predsjedništva BiH može predložiti nacrt odluke sa imenima svih pet članova Komisije na izjašnjenje, te da nije potrebna prethodna procedura kandidovanja.

Nakon što je Predsjedništvo nedavno usvojilo odluku o Komisiji, a Sekretarijat Predsjedništva nije ocijenio da se ova odluka odnosi na vanjsku politiku, članica Predsjedništva iz RS-a Cvijanović je zaprijetila da će iskoristiti druge mehanizme da blokira ovu odluku.

Iako se o tome govorilo kao mogućnosti, Cvijanović ne može blokirati donošenje odluke odbijanjem da kandiduje člana Komisije iz RS-a, jer po Odluci iz 2001, kojom je BiH preuzela imenovanje, ne pravi se razlika između članova iz FBiH i RS-a, pa čak ni između domaćih i stranih, što znači da kandidiranje jednog nije ekskluzivno pravo Cvijanović.

”Budući da Sekretarijat ovu odluku nije tretirao kao spoljnopolitičko pitanje i da je omogućeno moje preglasavanje na ovoj temi, biću prinuđena da iskoristim druge mehanizme koji su mi na raspolaganju i da ovo na prvoj narednoj stepenici zaustavim“, kazala je Cvijanović.

Sekretarijat Predsjedništva nije omogućio proglašenje nedavne odluke Predsjedništva destruktivnom po vitalni entitetski interes RS-a, cijeneći da se ne radi o odluci iz oblasti vanjske politike, ali je pitanje da li će Sekretarijat, na čijem je čelu Zoran Đerić, bivši ministar unutrašnjih poslova RS-a, postupiti isto i kada bude usvojena odluka o imenovanju novih članova Komisije, uključujući i inozemne eksperte.

U slučaju da Sekretarijat omogući Cvijanović da osporava odluku o imenovanju članova Komisije, putem mehanizma zaštite vitalnog entitetskog interesa, onda odluka neće moći stupiti na snagu.

H. I.