Novi urbanistički plan nakon 40 godina: Upozorenja struke i vizija vlasti

Novi Urbanistički plan Kantona Sarajevo, kojim bi se trebao definisati prostorni razvoj do 2036. godine, vlasti predstavljaju kao ključni dokument za infrastrukturni, saobraćajni i stambeni razvoj kantona.

Međutim, dok nosioci izrade plana ističu njegove razvojne potencijale, dio stručne javnosti upozorava na dugoročne negativne posljedice i proceduralne propuste.

Direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Faruk Muharemović i kantonalni premijer Nihad Uk prošlog su mjeseca održali konferenciju o provedenoj javnoj raspravi i javnom uvidu u Nacrt urbanističkih planova. Tom prilikom su najavili da će novi urbanistički plan donijeti izgradnju novih stambenih jedinica, cestovnu povezanost određenih naselja, kao i infrastrukturna ulaganja.

Premijer Uk je najavio i ciljeve u pogledu zelenih površina, odnosno 30 kvadratnih metara po stanovniku, što je daleko iznad evropskog minimuma. Kazao je da je planirana i gradnja novog gradskog centra između Stupa, Rajlovca i Azića, čime bi se rasteretili Marijin Dvor i Baščaršija.

Početkom prošle godine, Skupština Kantona Sarajevo usvojila je Nacrt urbanističkih planova za period od 2016. do 2036., i to sedam godina nakon donošenja odluke o izradi novog plana, po isteku važećeg tridesetogodišnjeg plana iz 1985. godine.

Premijer UK je kazao medijima da će ovim planom i konceptom “15-minutnog grada”, svakom građaninu u kantonu biti omogućeno da osnovne životne potrebe, od obrazovanja, zdravstva, kulture i rekreacije, zadovolji u neposrednoj blizini svog doma.

U razgovoru za portal !Odgovor, direktor Zavoda za planiranje razvoja Faruk Muharemović pojašnjava da novi Urbanistički plan predviđa završetak Prve transverzale, tramvajsku prugu prema Dobrinji, Doglodima, Azićima i Rajlovcu, kao i poslovnu zonu u Doglodima veličine od oko 100 hektara, a koja će biti jedna od najvećih poslovnih zona u Bosni i Hercegovini.

On navodi da je ovo tijelo obradilo preko 900 zaprimljenih primjedbi i sugestija građana, institucija i lokalnih zajednica.

“To je bio jedan vrlo mukotrpan i naporan rad, trebalo je to sve detektovati, locirati i ubaciti u bazu podataka i na kraju opet sve po više puta prodiskutovati da ne bi ko bio zakinut”, kaže on.

Pojašnjava da je Vlada Zavodu početkom decembra dala rok od 60 dana za pripremu Prijedloga Urbanističkih planova, koji se šalje savjetodavnom tijelu Vlade i općinskim vijećima na mišljenje, nakon čega će Vlada odlučiti o njegovom upućivanju u skupštinsku proceduru.

Muharemović ističe da je cijeli proces usporen zbog više političkih i pravnih faktora, među kojima i ulaganje apelacije Općine Novi Grad Ustavnom sudu Federacije, nakon koje je utvrđeno da pravo na lokalnu samoupravu ove Općine nije povrijeđeno, kako se navodilo u zahtjevu.

U međuvremenu, istekao je i Prostorni plan Kantona Sarajevo koji se odnosio na period od 2003. do 2023. godine. Muharemović tvrdi da će ono što je urađeno u Urbanističkom planu, biti implementirano i u Prostorni.

On upozorava da postoji otpor od lokalnih zajednica za usvajanje ovog plana. Pojašnjava kako Zavod zbog Zakona o poljoprivrednom zemljištu ne može dozvoliti gradnju objekata ukoliko je Urbanističkim planom iz 1985, koji je još uvijek na snazi, na određenoj lokaciji predviđeno poljoprivredno zemljište.

“Već sad imamo negativne posljedice, ilegalnu gradnju, zato što nisu dali ljudima pravila na koji način mogu, evo mi to rješavalo Urbanističkim planom i to ne odgovara određenim centrima moći, ne odgovaraju im pravila, kad imate pravila, tačno znate ko pravi problem, a kad nemate pravila, onda možemo uperiti prste jedni u druge”, kaže on.

Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Nihad Čengić smatra da je novi urbanistički plan neinventivan, neprofesionalan i da će donijeti dugoročne negativne posljedice. On je mišljenja da postupak izrade i usvajanja plana treba odmah obustaviti, a potom izraditi nove smjernice i ciljeve, te uključiti građane u proces i ponoviti postupak.

“Vlada Kantona Sarajevo, kao nosilac pripreme plana, postupala je nezakonito jer nije postupila u skladu sa metodologijom za izradu planskih dokumenata, te nije uključila javnost u fazi pripreme plana, to jeste izradi smjernica, ciljeva i koncepcije. Ovo je najvažnija faza kada se donose odluke i dogovori o budućnosti”, kaže Čengić.

On pojašnjava da su Odlukom Vlade Kantona Sarajevo, Prva i Šesta transverzala ocijenjene kao prioritetne saobraćajnice u budućem razvoju, a koje povezuju srednju i sjevernu BiH, te Vogošću sa centralnim dijelom grada.

“Obje mogu imati sličan značaj – Prva transverzala, s obzirom da je 1980-ih planirano da poveže tramvajskim saobraćajem Vogošću sa centrom, te Šesta koja uvodi i odvodi kretanja stanovništva u geometrijski centar Sarajeva, te distribuira kretanja istočno prema historijskom centru i zapadno prema Ilidži. Međutim, Vlada donosi odluku da tramvajska veza javnog saobraćaja sa Vogošćom ne doprinosi integraciji grada i ujednačenom razvoju, te ovu trasu prekida na Šipu”, navodi on.

Čengić smatra da je Šesta transverzala prioritetna veza jer dovodi i odvodi korisnike grada u njegovom središtu i tako balansirano opterećuje i rasterećuje grad, za razliku od Prve transverzale koja sve putnike dovodi u centralni prostor grada.

“Ipak, treba znati da je odluka o prioritizaciji Prve transverzale rezultat privatnih interesa povezanih sa lokacijom poznate tekstilne industrije ‘Alhos’ i neplanski izgrađenih objekata na toj lokaciji”, kaže on i dodaje da su urbanisti, koji novi urbanistički plan ocjenjuju površnim i sa pogrešnom vizijom, jedinstveni u stavu da je nacrt novog urbanističkog plana “najgori plan u istoriji grada Sarajeva”.

U Općini Hadžići navode da neusvajanje Urbanističkog plana za Urbano područje Hadžića utiče na rad Službe za prostorno uređenje, urbanizam i građenje tako što je postupak izdavanja urbanističkih saglasnosti otežan, često i onemogućen.

“Ukoliko investitor podnese zahtjev za urbanističku saglasnost za gradnju, a radi se o Urbanom području Hadžića, Stručno mišljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, koje je obavezno za izdavanje urbanističke saglasnosti, glasi da Zavod ne može zauzeti stav do usvajanja Urbanističkog plana”, navodi Neira Abazović, pomoćnik načelnika za prostorno uređenje, urbanizam i građenje u ovoj Općini.

Od poteškoća na terenu, ova Služba ističe i nemogućnost davanja konkretnih informacija prilikom zahtjeva potencijalnih investitora o gradnji na određenom teritoriju.

“Samim tim dolazimo u situaciju da investitori zbog manjka informacija odustaju od kupovine zemljišta i  eventualne gradnje”, navodi ona, te dodaje da je do zastoja u izdavanju urbanističkih saglasnosti došlo u protekle dvije godine.

Ovo rezultira nezadovoljstvom građana, pojašnjavaju u ovoj Općini, u kojoj je najveći broj prigovora iznesen kroz javni uvid koji je proveden nakon usvajanja Nacrta Urbanističkog plana za urbano područje Hadžića, gdje su građani, mjesne zajednice i Općina iznijeli veliki broj primjedbi na Nacrt zbog opšteg nezadovoljstva sa predviđenim namjenama površina.

“Trenutna situacija se značajno već odrazila na razvoj Hadžića, posebno kod individualne stambene izgradnje, ali smatramo da je dosta složenije pitanje kakav će biti Prijedlog Urbanističkog plana, da li će ostati kod rješenja iz Nacrta ili će u Prijedlog biti ugrađene iznesene primjedbe. Mi smo uvjereni da je najveći broj iznesenih primjedbi prihvaćen i to bi predstavljalo kvalitetnu osnovu za nastavak razvoja Općine”, navodi Abazović za !Odgovor.

Članica Komisije za prostorno uređenje i zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Sanela Klarić je u ime Naše stranke dostavila komentare Zavodu na sami Nacrt Urbanističkog plana.

Ona pojašnjava da je trasa Prve transverzale planirana na prostoru između Zemaljskog i Historijskog muzeja BiH, mjestu koje u posljednjih nekoliko godina služi za razna društvena okupljanja.

“Pošto je trend u svijetu da se saobraćaj izbacuje iz centralnog dijela grada, da se pojačava javni prevoz, mi smatramo da se u narednih deset godina ne treba graditi Prva transverzala, nego uraditi studije urbane mobilnost i studija saobraćaja, a da se puste građani da uživaju na tom prostoru kao otvorenom. Ukoliko te studije pokažu i nakon svih tih drugih izgrađenih transverzala, longitudinala da i dalje postoji ogromna potreba za tom transverzalom, da se onda odluči na koji način će se graditi”, kaže Klarić.

Ona svojim komentarima, između ostalog, predlaže i oslobađanje od automobilskog saobraćaja na potezu između Marijin Dvora i Baščaršije, obnavljanje svih česmi pitke vode kojima bi se uštedila upotreba plastičnih boca, te obnovu i izgradnju željezničkih stajališta na lokalnim stanicama, obzirom da se trenutno vozu pristupa sa zelenih površina.

Kristina Petrović, predsjednica Komisije za prostorno uređenje pri Skupštini Kantona Sarajevo navodi da su njeni članovi bili u mogućnosti iznijeti prijedloge, zamjerke i pitanja upućena Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajeva.

“Činjenica da je Urbanistički plan Kantona Sarajevo jako kompleksan dokument koji zahtjeva dosta vremena za izradu i usaglašavanje sa svim nivoima vlasti, te izrada svih pratećih dokumenata koji su bili neophodni za izradu plana, a da je ovo prvi Urbanistički plan nakon 40 godina koji se zasniva na novim tehnologija, veoma je pohvalno da smo došli u ovu fazu”, navodi Petrović.

U narednom periodu građani će imati priliku vidjeti da li su usvojene njihove primjedbe i da li će se Prijedlog Urbanističkog plana blagovremeno naći pred Skupštinom Kantona Sarajevo.