Jeste li čuli za Somaliland? To je malena provincija države Somalija. Nepriznati, funkcioniše kao zasebna provincija od 1991. godine sa glavnim gradom Hargeisom i predsjednikom Abdirahmanom Muhammedom Abdullahijem.

Samozvani predsjednik Abdullahi. (Foto: EPA)
Fuad Đidić
04.01.2026. 04:19
Jeste li čuli za Somaliland? To je malena provincija države Somalija. Nepriznati, funkcioniše kao zasebna provincija od 1991. godine sa glavnim gradom Hargeisom i predsjednikom Abdirahmanom Muhammedom Abdullahijem.
Broje blizu 4.5 miliona stanovnika. Žive, uglavnom, od prodaje stoke arapskom svijetu. Smješteni su na strateški najvažnijem rogu Afrike sa kojeg se kontroliše važan morski prolaz, Bab el-Mandeb. Ovaj prolaz je arterija kroz koju prolazi sva nafta koja pokreće industriju Zapada. Potpuno nerazvijena morska obala ove provincije duga je 700 km. Njezin strateški značaj u očima Zapada također je i u tome što direktno gleda na susjedni Aden u Jemenu, koji je pod snažnim uticajem Irana.
Kada je protekle sedmice Netanjahu odlučio da prekrši sve internacionalne norme i stavi pečat na priznanje Somalilanda kao nove države, time je u ovim krugovima odlučeno da ovaj teritorij nikada više ne bude dio države Somalija.
Proces priznanja Somalilanda od strane Izraela praćen je direktnim videoprenosom.
Već sama ova činjenica dovoljna je da shvatimo razmjere ove groteske. To je bila jedna prazna i pomalo smiješna ceremonija sa dobro prikrivenim podsmijehom Netanjahua, dok je uzvišenim tonom protokola obraćao se Abdiju i govorio o državnosti Somalilanda.
Samozvani predsjednik Abdirahman Muhammed Abdullahi izgleda kao čovjek bez mnogo razuma ali i časti dok aplaudira Netanjahuu kao državniku koji zna razlikovati šta jeste a šta nije država.
Vrhunac ove ceremonije bio je onaj cinični trenutak kada Netanjahu uvjerava samozvanog predsjednika kako će o svemu obavijestiti Trumpa. Potom, taj predsjednik Abdullahi odgovara kako ga Netanjahu čini sretnim zbog ovog obećanja.
Ovaj čin osamostaljenja provincije, ma koliko izgledao emotivan i ishitren zapravo, bio je dugo i pažljivo pripreman. Najvažnije geopolitičke pripreme već cijelu deceniju obavlja Fondacija Heritage sa sjedištem u Washingtonu.
U martu 2022. lideri ove fondacije pozivaju Abdija u njihovo sjedište i tom prilikom organizuju specijalni panel, na kojem matičnu državu Somaliju proglašavaju „propalom državom“.
Ovim panelom Heritage po prvi puta daje nedvosmisleno pravo i podršku Somalilandu da se otcijepi kao posebna država.
Sve je to ohrabrilo napola izgubljenog Abdija, koji se cijeli sat vremena obraćao malobrojnoj publici sastavljenoj pretežno od zaposlenih u fondaciji, koji su kao po dogovoru u više navrata aplaudirali njegovom govoru.
Međutim, najveći aplauz Abdi je dobio u trenutku kada je govorio o prosperitetu demokratije u njegovoj zemlji gdje je povukao paralele koje Somaliland ima sa Amerikom. Odgovorio je da su obje zemlje nekada bile britanske kolonije.
Fondacija Heritage kreira sliku ove bivše britanske kolonije u svjetlu njihove predanosti demokratiji, koja istini za volju, u glavama miliona ekstremno siromašnih ljudi ove provincije bez vode i zdravstvene zaštite, ne igra neku posebnu i značajnu ulogu.
Međutim, nisu samo ovakvi paneli dio repertoara Heritagea u vještoj pripremi podjela u suverenim zemljama širom svijeta.
U vrijeme Bidenove administracije, Joshua Meservay, vodeći jevrejski analitičar Fondacije, upozorio je Kongres ali i Bijelu Kuću o potrebi priznanja samostalnosti ove provincije pravdajući to time da oni „već 30 godina djeluju samostalno... Da biste podržali demokratiju, morate svoju vanjsku politiku zasnivati na činjenicama a ne na mitovima jedinstvene zemlje“, upozorio je članove Kongresa u svojim analizama J. Meservay.
Fondacija Heritage je, također, napravila studije o potrebi postavljanja vojnih baza Amerike ili Izraela na obalama Somalilenda, pravdajući to činjenicama postojanja nekoliko kineskih vojnih baza u susjednom Đibutiju ili, pak, širokim prisustvom Turske u Somaliji.
Ne postoji niti jedno mjesto u Africi gdje je lakše da uđete i postavite svoje baze kao branu uticaju Kine, Irana ili Turske ili da kontrolišete protok nafte za Zapad. Ove tvrdnje Heritage potkrepljuje navodima o islamističkim vezama vlade u Mogadišu sa raznim terorističkim skupinama u zemlji. Ako ubacite termine poput islamizma ili terorizma to je najlakši način da podijelite zemlju, jednoglasni su svi analitičari Fondacije Heritage.
Nije Netanjahu ovim činom priznanja Somalilenda, kao 100-postotne muslimanske zemlje, htio samo da spere krv 70 hiljada ubijenih Palestinaca sa svojih ruku.
Njegova prava namjera je nešto potpuno drugo. Prateći procjene Heritagea, njegov plan je postaviti svoja raketna postrojenja na obalama Somalilenda po istom principu kako je protekle godine, uprkos masovnim protestima, uradio na Kipru kao strateški važnom ostrvu koje već danas broji na desetine hiljada novopridošlih Jevreja iz Izraela.
Dok su Netnjahuovi pomoćnici telefonima snimali i prenosili čin popisivanja nezavisnosti provincije Somalilend, u glavnom gradu Somalilenda, Hargeisi, upriličen je vatromet.
Desetine hiljada ljudi slavili su i aplaudirali izraelskom premijeru Netanjahuu, osumnjičnom za genocid. Nestvarno, nevjerovatno i izvan svakog razuma, nakon genocida nad muslimanima, koje je opisao biblijskim terminom kao narod Amalek.
Pričao o Somalilendu je tužna slika stanja propasti razuma muslimanskog svijeta danas. Žalosna slika koja će ovaj narod proganjati tokom decenija i decenija koje dolaze.

Fuad Đidić
Fuad Đidić, raniji diplomat, publicista i autor, član „Kruga 99“. Autor više recenzija, knjiga i radova i komentara za štampu u Kanadi i Australiji. Uspješno realizirao projekat izgradnje ambasade BiH u Canberri, Australija ( 2001). Član paneuropskog pokreta „Diem25“
Više od istog autora