Ismet Alajbegović Šerbo – od sarajevskih kafana do trajnog muzičkog nasljeđa

Ove godine se obilježava sto godina od rođenja Ismeta Alajbegovića Šerbe, bosanskohercegovačkog virtuoza na harmonici, vrsnog poznavaoca sevdalinke i narodnog muzičkog naslijeđa.

Alajbegović je rođen 1925. godine u Sarajevu. Još dok je bio dječak od devet godina, otac mu je kupio harmoniku. U predratnim godinama, Šerbo je svirao na teferičima i sijelima po Sarajevu, gdje je 1937. godine upoznao Zaima Imamovića i tako je krenula njihova saradnja koja će trajati decenijama poslije.

Prvi javni nastup imao je 1938. godine u Zenici, na zabavi sportskog društva „Soko“ prateći pjevača zabavnih pjesama Mehu Sefića. Period rata provodi svirajući po sarajevskim kafanama, te kao vojnik Treće sandžačke brigade. Potom prelazi u kulturno-umjetničku četu Šeste armije gdje ostaje profesionalno sve do 1947. godine.

Od početka djelovanja Radio Sarajeva, 10. aprila 1945. godine, svakodnevno nastupa uživo u radijskom programu, prateći prvu generaciju vokalnih solista Radio Sarajeva i svirajući harmoniku u duetu sa Zaimom Imamovićem.

„S harmonikom obišao cijeli svijet, muzicirajući sa najznačajnijim jugoslovenskim imenima narodne muzike. Šesnaest puta svirao je predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, a u nekoliko navrata bio gost u privatnim posjetama Titu na Brijunima, svirajući samo za njegovu dušu“, stoji u bilješci Fondacije Sevdah o Šerbi.

Osim sa Zaimom Imamovićem, svirao je u duetu sa Miloradom Todorovićem, Jovicom Petkovićem (s kojim je, godinama kasnije, naizmjenično rukovodio Narodnim orkestrom Radiotelevizije Sarajevo), Mustafom Krilićem.

O Šerbi za portal !Odgovor govori Damir Galijašević, etnomuzikolog, direktor Fondacije Sevdah, koji i sam na harmonici prati današnje izvođače sevdalinki.

„U godini koju ispraćamo posebnu pažnju posvetili smo Ismetu Alajbegoviću Šerbi povodom stogodišnjice njegovog rođenja. Producirali smo dva koncerta sa sevdalinkama koje su sačuvane do danas zahvaljujući Šerbi i njegovim autorskim pjesmama, održali okrugli sto u kojem smo prikazali Šerbu iz naučno-istraživačkog ugla mlađe generacije istraživača i čuli brojna svjedočanstva njegovih savremenika, priredili nekoliko programa za bh. medije, ali i spremili za objavljivanje njegovu rukopisnu ostavštinu, sačinjenu od notnih zapisa njegovih kompozicija, te veliki broj fotografija, novinskih intervjua i drugih svjedočanstava o Šerbinom dobu iz bogatog arhivskog fonda Fondacije“, kazao je Galijašević.

Šerbo je za svoj rad dobio je brojne nagrade, od kojih se posebno ističu najveća esnafska priznanja: Estradna nagrada Jugoslavije 1978. godine, Estradna nagrada Bosne i Hercegovine 1980. godine, pobjede na Festivalu Ilidža 1966. i 1972. godine. Gramofonske ploče s njegovim pjesmama doživljavale su zlatne tiraže.

Zaslužan je za uspjeh brojnih prepoznatljivih imena narodne muzike, poput Safeta Isovića, Silvane Armenulić, Bebe Selimović, Zehre Deović, Hašima Kučuka Hokija, Zore Dubljević, Kadire Čano…

„Ismet Alajbegović Šerbo posljednju godinu radnog vijeka proveo je kao stručni savjetnik za narodnu muziku Muzičke produkcije RTV Sarajevo. Penzionisan je 1985. godine. Naredne dvije godine nastupao je u sarajevskim kafanama i ljetnim baštama, a djelovao je i kao rukovodilac Narodnog orkestra RTV Velika Kladuša“, kazao je Galijašević.

Šerbo je Ovaj svijet napustio je 28. jula 1987. godine u 62. godini života. Danas Ismet Alajbegović Šerbo ima svoju ulicu u Sarajevu, a nagrada za stvaralaštvo na temeljima tradicionalne muzike koju dodjeljuje Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca AMUS nosi njegovo ime.