Karen Pierce za !Odgovor: Bonske ovlasti i dalje su važne za stabilnost i sigurnost
Mirza Čubro
23.11.2025. 04:41
Share
Karen Pierce je jedna od najiskusnijih britanskih diplomatkinja i aktuelna specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan. Tokom karijere obavljala je niz ključnih funkcija: ambasadorica Velike Britanije u Sjedinjenim Američkim Državama i stalna predstavnica pri Ujedinjenim nacijama.
Pierce je poznata po dugogodišnjem angažmanu u međunarodnoj sigurnosti, multilateralnim odnosima i evropskoj politici, što je čini jednim od najutjecajnijih glasova britanske vanjske politike u vezi s Bosnom i Hercegovinom i regionom.
!Odgovor:Prošlog mjeseca, Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo je o situaciji u Bosni i Hercegovini na osnovu izvještaja visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH. Kako ocjenjujete ovu raspravu i vjerujete li da je došlo do promjene u pristupu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini?
Pierce: Prošlomjesečno jednoglasno usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, u skladu s Poglavljem VII Povelje UN-a, šalje važnu poruku. To je bila potvrda jasnog opredjeljenja međunarodne zajednice o nastavku podrške Bosni i Hercegovini, njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i sigurnosti. Naglašeno je da je i dalje potrebna međunarodna vojna prisutnost kako bi se očuvali mir te sigurno i stabilno okruženje. To je bilo i jasno prepoznavanje važnosti Opšteg okvirnog sporazuma za mir i pratećih sporazuma, 30 godina nakon potpisivanja Dejtona, kao i struktura koje oni predviđaju, uključujući visokog predstavnika, njegov ured i ovlasti.
Ključna i legitimna uloga visokog predstavnika
!Odgovor:Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva ponovio je podršku Uredu visokog predstavnika u BiH i upotrebi takozvanih bonskih ovlasti. Postoji li dovoljna podrška unutar međunarodne zajednice ovom stavu Ujedinjenog Kraljevstva?
Pierce: Da. Od 1995. godine, Vijeće sigurnosti UN-a je u više navrata potvrdilo mandat visokog predstavnika kao glavnog autoriteta za tumačenje provedbe civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma kroz brojne rezolucije donesene prema Poglavlju VII. One su pravno obavezujuće za sve države i sve potpisnice Dejtonskog sporazuma, i uključuju ovlaštenje da visoki predstavnik donosi obavezujuće odluke i bude konačni tumač civilnih aspekata Daytona, kada to smatra potrebnim. Nedavna politička kriza u Bosni i Hercegovini dodatno potvrđuje ključnu i legitimnu ulogu visokog predstavnika, te važnost bonskih ovlasti u osiguranju stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine.
!Odgovor:Postoji li trenutno jedinstven stav i politika unutar međunarodne zajednice, izuzimajući Rusiju i Kinu, u pogledu Bosne i Hercegovine i ključnih prioriteta za tu zemlju?
Pierce: Da. Postoji široka i snažna međunarodna podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, te potrebi za unapređenjem sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta u cijeloj zemlji. Postoji visok steopen saglasnosti da je veća uključenost BiH u euroatlansku porodicu najbolja perspektiva za reforme i napredak. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (UO PIC), osnovan u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, redovno se sastaje kako bi raspravljao o važnim pitanjima i pružao podršku visokom predstavniku. UO PIC ostaje ujedinjen u poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma u cilju ostvarivanja ovih ciljeva. Rusija je bila ta koja je odlučila povući se iz Upravnog odbora.
Podržavamo regionalnu saradnju i povezivanje
!Odgovor:Koji su glavni spoljnopolitički prioriteti Ujedinjenog Kraljevstva prema Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama Zapadnog Balkana?
Pierce: Partnerstva Ujedinjenog Kraljevstva širom Zapadnog Balkana imaju ključnu važnost za našu zajedničku sigurnost i prosperitet. Ono što se događa na Zapadnom Balkanu utiče na cijelu Evropu, zbog čega je Ujedinjeno Kraljevstvo s ponosom okupilo partnere iz regiona i Evrope kao domaćin ovogodišnjeg samita u okviru Berlinskog procesa. Pitanja koja su bila u fokusu na ministarskim sastancima kao i na samom Samitu bila su rješavanje ključnih izazova s kojima se suočavaju svi građani Bosne i Hercegovine i regiona. Ta pitanja se odnose na podrška miru i pomirenju kroz naša iskustva iz Sjeverne Irske, jačanje otpornosti na sigurnosne prijetnje, uključujući one koje dolaze iz Rusije, suzbijanje zajedničkog problema ilegalnih migracija te poticanje prilika za ekonomski rast. Ostvareni su i vrlo pozitivni rezultati. Sve zemlje Zapadnog Balkana ponovo su potvrdile svoju posvećenost unapređenju mirovnih napora kroz Zajedničku deklaraciju iz dvorca Hillsborough o dobrosusjedskim odnosima, uključujući veću saradnju u vezi s nestalim osobama. Novi fondovi i pristup specijaliziranim obukama iz oblasti cyber sigurnosti, kao i produženje vodeće uloge UK u NATO misiji KFOR, doprinijet će regionalnoj sigurnosti i otpornosti godinama koje dolaze. Nove obaveze za podršku ženama u zapošljavanju, posebno u liderskim ulogama, promovisat će rodnu ravnopravnost kao integralni dio modernih i inkluzivnih društava. U potpunosti podržavamo cilj Berlinskog procesa da jača regionalnu saradnju i povezanost na Zapadnom Balkanu, te pomogne ubrzanju njegove jasno izražene ambicije za bliže evropsko usklađivanje i pristupanje EU. Vjerujemo da izgradnjom dugoročne stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu možemo stvoriti bolju budućnost za njegove građane i ojačati sigurnost našeg kontinenta kao cjeline.
Naše sankcije ostaju na snazi
!Odgovor:Smatrate li da je došlo, ili da treba doći, do značajne promjene u politici Milorada Dodika i SNSD-a koja bi dovela do ukidanja američkih sankcija? Ostaju li sankcije Ujedinjenog Kraljevstva protiv ovih političkih aktera na snazi?
Pierce: Sjedinjene Američke Države su iznijele svoje razloge za ukidanje američkih sankcija. Režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva ima jasnu svrhu, pozvati na odgovornost one koji se uključuju u aktivnosti koje potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Odluke o britanskim sankcijama donose se nakon pažljivog razmatranja, one nisu kaznene prirode i mogu biti ukinute ako razlozi za njihovu primjenu više ne postoje. Trenutno, uslovi za ukidanje sankcija prema režimu Ujedinjenog Kraljevstva nisu ispunjeni i naše sankcije ostaju na snazi.
!Odgovor:Postoji li jasna posvećenost unutar NATO-a da Bosnu i Hercegovinu primi u Alijansu, i vjerujete li da domaće vlasti mogu ispuniti potrebne uvjete za članstvo?
Pierce: Zapadni Balkan ostaje visoko na NATO agendi, a pozdravljam i nedavno usvajanje Individualno prilagođenog partnerskog paketa sa Bosnom i Hercegovinom. Postoji snažna podrška među NATO članicama Bosni i Hercegovini, ali konačno je na političkim liderima Bosne i Hercegovine da preuzmu odgovornost i odrede tempo njenog puta prema NATO-u, u interesu svih građana Bosne i Hercegovine. Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini kroz bilateralnu odbrambenu saradnju, nudeći ekspertizu i obuke kako bi se osnažilo usklađivanje njenih oružanih snaga s NATO standardima. Naš stav je poznat i jasan, stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina, te miran Zapadni Balkan, u našem su strateškom interesu.
Foto: FENA
Visoki predstavnik nije „suspendovao“ Ustav Federacije
!Odgovor:Kako vidite ulogu pojedinih članica međunarodne zajednice u procesu formiranja vlasti u BiH? Nakon posljednjih izbora, na primjer, visoki predstavnik je privremeno suspendovao pojedine dijelove Ustava FBiH kako bi omogućio imenovanje aktuelne vlade.
Pierce: Nije tačno da je visoki predstavnik „suspendovao“ Ustav Federacije. On je koristio svoje bonske ovlasti da nametne značajne izmjene Izbornog zakona i da amandmanima izmijeni Ustav. To je dopušteno prema Daytonu i pratećim sporazumima, podržanim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a donesenim po Poglavlju VII. Postupanje visokog predstavnika bilo je usmjereno na unapređenje funkcionalnosti Federacije i sprječavanje političke blokade. Visoki predstavnik donosi odluke u interesu svih građana Bosne i Hercegovine. To je uključivalo, na primjer, restrukturiranje Doma naroda i izmjene postupka izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije.
Saradnik portala !Odgovor. Kao novinar je radio za „Večernje novine“, „Nezavisne novine“, „Jutarnji list“ i „Globus“ te sarađivao s nizom regionalnih medija. Bio je urednik TV1 i urednik vijesti na Aljazeera Balkans. Autor je knjige o novinarima, domaćim i stranim, ubijenim tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.