U potrazi za opozicijom HDZ-u BiH: Šta može hrvatska Petorka

Nakon dvije Trojke nedavno smo dobili i Petorku – blok hrvatskih stranaka koje su najavile da će biti konkurencija HDZ-u BiH na Općim izborima 2026. godine.

Uz Hrvatsku republikansku stranku (HRS), Hrvatsku seljačku stranku (HSS), Hrvatski nacionalni pomak (HNP) i Hrvatski demokratski savez (HDS), u ovom je bloku najjači HDZ 1990 – zastupljen na svim nivoima vlasti.

„HDZ 1990 ima svoje vijećnike u 36 općina u Federaciji BiH i entitetu Republika Srpska. Zastupljeni smo na svim razinama vlasti u svim županijama i kantonima gdje žive Hrvati, kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj, kao i na razini države BiH. U većini općina djelujemo kao oporba, dok smo u manjim brojem općina dio vladajuće većine“, kaže za !Odgovor predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Na pitanje koja je suštinska razlika između HDZ-a 1990 i HDZ-a BiH u odnosu prema aktuelnim političkim pitanjima, Cvitanović ističe da ne vode politiku traženja razlika ili upoređivanja s drugima.

„HDZ 1990 vodi samostalnu, odgovornu i državotvornu politiku prema Bosni i Hercegovini. Zalažemo se za ravnopravnost konstitutivnih naroda i za izmjene Izbornog zakona koje će omogućiti da i hrvatski narod ima svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Uvijek smo spremni na razgovor, dogovor i kompromis, tražeći rješenja koja neće biti protiv nikoga, nego koja će koristiti svim građanima Bosne i Hercegovine, te omogućiti nastavak euroatlantskih integracija“, pojašnjava Cvitanović i dodaje da na ključnim nacionalnim pitanjima često imaju iste stavove kao HDZ BiH i druge hrvatske stranke.

„Zalažemo se za društvo u kojem mladi žele ostati i živjeti, zaustavljanje egzodusa i stvaranje prilika za sve, kako bi naša zemlja bila sigurno i prosperitetno mjesto za život“, naglašava Cvitanović.

Na pitanje da li planiraju uključiti u savez i Ramsku narodnu stranku, koju vodi načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević, Cvitanović odgovara da još nisu imali kontakt.

„Buduća koalicija koju gradimo sa HRS-om, HNP-om, HSS-om i HDS-om je otvoren politički projekt za sve slobodnomisleće ljude koje žele promjene i istinsko jedinstvo među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tako da su od početka vrata otvorena svima koji dijele slične političke vrijednosti i viziju ravnopravnosti Hrvata u BiH“, pojašnjava Cvitanović.

Politički put načelnika Prozora/Rame Joze Ivančevića od 2008. godine obilježio je više promjena političkih stranaka da bi zadržao nezavisnost.

Naime, Ivančević je prvo bio kadar jednog HDZ-a, pa prešao u drugi da bi na kraju osnovao svoju stranku. Specifičan je politički slučaj, jer zahvaljujući podršci i dobroj saradnji s Bošnjacima opstaje na vlasti. Cijena takvog usuda je visoka i može se mjeriti egzaktno kroz visine tužbi koje je Općina dobila protiv Elektroprivrede HZ-HB.

Zbog takvih političkih odnosa u Prozoru su sistemski zakinuti i Hrvati i Bošnjaci od viših nivoa vlasti s kojima upravlja HDZ BiH.

I Sarajevo i Mostar su u političkom smislu često u središtu, pa javnost ne obraća potrebnu pažnju na dešavanja na periferiji. Posebno je zanimljivo stanje u Kantonu 10, gdje HDZ BiH je već drugi mandat u opoziciji. 

Lom kantonalnog HDZ-a BiH na tradicionalnom suparništvu između Livna i Duvna/Tomislavgrada dodatno su potakle ogromne razlike u rezultatima, ali i Čovićeva „slabost“ prema Borjani Krišto, koja je iz Livna. Rezultat takvih odnosa bio je izlazak kadrova HDZ BiH iz Tomislavgrada i osnivanje nove stranke Hrvatski nacionalni pomak.

Lider nove političke realnosti u Kantonu 10 je Ivan Vukadin, koji se prvo dokazao u vođenju Tomislavgrada, a sada obnaša drugi mandat kantonalnog premijera kroz čiji rad se osjeti nova energija.

„Osigurali smo besplatan prijevoz učenika, besplatne udžbenike za osnovnu školu, potpisali sporazum sa Sveučilištem u Splitu za izradu strateške studije o brizi za divlje konje na planini Krug iznad Livna što nijedna Vlada nije do sada ni pokušala, a svi su pričali o tom izazovu“, kaže za !Odgovor Ivan Vukadin, premijer Kantona 10.

Iako je HDZ BiH u opoziciji na kantonalnom nivou, Hrvatski nacionalni pomak podržava Vlada FBiH.

“O suradnji sa višim razinama vlasti, posebno kroz projekte i natječaje, ne možemo reći da smo osjetili zakidanje bilo kakvih prava jer i mi smo dio većine koji podržava Vladu FBiH”, dodaje Vukadin.

Strateško pitanje Kantona 10 jest odšteta za potopljeno zemljište Buškog blata. 

“Što se tiče plaćanja za potopljeno zemljište od strane HEP-a, želim vjerovati da će HEP poštivati zakon kao i ostale Elektroprivrede u FBiH i platiti svoju zakonsku obavezu, a svakako je postavljen tužbeni zahtjev kako ne bi došlo do zastare pa i sa strane pravosuđa očekujemo pozitivan ishod te tužbe u korist lokalnih samouprava iz Hercegbosanske županije, odnosno Tomislavgrada i Livna”, pojašnjava Vukadin.

Pitanje koje visi u zraku jeste da li se ovaj višegodišnji spor može riješiti bez utjecaja Dragana Čovića na Zagreb.

Suština političkih odnosa između stranaka s hrvatskih predznakom najbolje se vidi u Mostaru, mišljenja je Mirza Drežnjak, vijećnik u Gradskom vijeću Mostara.

“U Gradu Mostaru postoji kod hrvatskog glasačkog tijela samo jedna stranka, a to je HDZ i njegovi sateliti u vidu HRS-a i HDZ-a 1990. To se objelodanilo kod glasanja za izbor gradonačelnika i glavnog savjetnika. S obzirom na to da je ta opozicija imala relativno loš rezultat na prošlim izborima, ispod svojih očekivanja, nakon izbora su odlučili biti čvrsta podrška HDZ-ovoj politici. Čak su i radikalniji glasnogovornici HDZ-a kod određenih tema i pitanja. Čak HDZ u znak zahvalnosti za podršku 'opozicionim' partijama ustupa i dio ključnih pozicija kod postavljanja u komisijama, odborima i čak upravljačkim strukturama javnih preduzeća”, smatra Drežnjak.

Dobro poznata stvar u Mostaru jest da je HRS ciljano osnovan da pokupi glasove urbanih Hrvata i da bude “intelektualna” opozicija HDZ-u. Najpoznatiji rezultat takve politike je postavljanje spomenika Bruce Leeu, što je za cilj imalo skretanje pažnje s suštinskih problema Mostara. Pored navedenog, poznato je da većina kadrova opozicije HDZ-u BiH radi upravo u institucijama javnog sektora koje ova stranka kontroliše.

“Opozicija HDZ-u BiH posluži kao glasnogovornik njihovog mišljenja koje oni neće da izgovore zbog izgradnje svoje reputacije. Opozicija nekada 'glumi' tribuna građana, recimo kod izgradnje solarnih elektrana boreći se za zabranu, a onda kada HDZ BiH namigne opet ta ista 'opozicija' podigne ruke za gradnju solarnih postrojenja na nekoj drugoj lokaciji. Naravno, tokom izbornih procesa, podižući određene tenzije na nekim pitanjima, mobiliziraju dodatne glasače koji su iz nekog razloga ogorčeni politikom HDZ-a BiH. Ali u principu je 'opozicija' u vidu HRS-a i HDZ1990 samo produžena ruka matične njihove stranke HDZ BiH”, naglašava Drežnjak.

Pored navedenog, pojedini bošnjački sadašnji, ali i bivši političari dodatno otežavaju stanje svojim populističkim istupima.

“Bošnjačko politički tijelo svojim nejedinstvenim nastupom i nedostatkom dogovora i strategije u svim izbornim jedinicama gubi bilo kakve šanse za osiguranje većine u Vijeću ili Skupštini kantona. Populizam ili nacionalizam sa društvenih mreža ne rješava društvene probleme već samo podiže međunacionalnu temperaturu koja mobilizira glasačko tijelo sa druge strane kao što se desilo tokom lokalnih izbora 2024. godine”, kaže za !Odgovor vijećnik Drežnjak.

Politolog dr Jahja Muhasilović smatra da je opozicija u hrvatskom političkom korpusu najslabija.

“Mnogo jaču opoziciju imamo na bošnjačkoj pa i na srpskoj političkoj sceni. HDZ BiH je nezaobilaznim učinio Christian Schmidt. Evo, da se oni okupe i zajedno nastupaju otvoreno protiv HDZ-a BiH, u što ja sumnjam, oni i dalje nemaju kontrolne pakete koje je HDZ-u omogućio Schmidt, posebno u Domu naroda FBiH”, ističe Muhasilović.

On podsjeća da se u svakoj krizi ova opozicija, posebno HDZ 1990, pokazala kao satelit HDZ BiH.

“Po pitanju izbornog zakona i drugih tema vidimo da suštinski nema razlike između HDZ-a BiH i ovih stranaka. Mnogi su iz bosanskog fronta pokušavali da sarađuju sa HDZ-om 1990 i sa nekim drugim manjim hrvatskim strankama. Nije to urađeno na najbolji način, ali bilo je pokušaja. Međutim, kada dođe do crvenih linija, ali ne crvenih linija Hrvata u BiH, naročito ne Hrvata u Bosni, koje je također Schmidt oštetio, već kad dođe do crvenih linija koje je zadao Zagreb, vidimo da se ostale stranke ponašaju isto kao HDZ BiH. Tu je Hrvatski narodni sabor (HNS) ključni, a njime upravlja Dragan Čović, odnosno HDZ BiH. Zato ne treba previše očekivati od tih opozicionih stranaka. Definitivno, oni bi trebali sarađivati s bosanskim frontom iz prostog razloga jer Schmidt Hrvate Bosne nije ništa manje oštetio nego što je oštetio Bošnjake”, zaključuje dr Muhasilović.