Omer Mičijević: Mostar je regionalni centar bibliotekarstva

Prošle sedmice Mostar je bio regionalni centar bibliotekarstva. Na četvrtoj međunarodnoj naučnoj konferenciji “Biblioteke za bolje sutra“. u organizaciji Narodne biblioteke Mostar. okupilo se 100 bibliotekara.

Iza ove uspješne regionalne inicijative stoji tim Narodne biblioteke predvođen direktorom Omerom Mičijevićem. Ovaj nastavnik bosanskoga jezika i diplomirani bibliotekar primjer je vrijednog, društveno angažiranog stručnjaka u javnoj instituciji, a s njim smo razgovarali o samom događaju, kontinuitetu rada i drugim kulturnim temama iz Mostara.

“Ovo je naša četvrta konferencija bibliotekara. Na ovogodišnjoj konferenciji imali smo stotinu bibliotekara iz 71 biblioteke iz šest država, a 40 izlagača je obrađivalo 28 stručnih tema, od usko stručnih do uloge biblioteka u digitalnom dobu. Svake godine imamo sve više učesnika, što nam je signal da smo na dobrom putu i možemo ponosno poručiti da je Mostar regionalni centar bibliotekarstva”, kaže direktor Mičijević na početku razgovora za !Odgovor.

Ova konferencija, kao i druge aktivnosti ove biblioteke te niza drugih kulturnih institucija u Mostaru, pokazuju da kultura nije „zapostavljen“, kako se često čuje, nego da se ne radi dovoljno i na pravi način.

“U kulturi ima prostora za rad i napredovanje ako ljudi imaju entuzijazma, kreativnosti, posvećenosti i upornosti. Kad sam izabran za direktora, razmišljao sam i razgovarao s mladim i vrijednim kolegicama kako da obilježimo Svjetski dan bibliotekara. Nadošli smo na ideju da organizujemo naučni skup. Prve godine smo imali učesnike iz Srbije, Crne Gore i Slovenije. Druge godine nam se pridružila Sjeverna Makedonija i Hrvatska. Naša konferencija je jedinstvena u regiji po broju učesnika, sadržaju i organizaciji”, dodaje Mičijević.

Skup ovakvog formata i obima neizvediv je bez podrške različitih nivoa vlasti i drugih institucija.

“Prošle godine smo imali uvezanu podršku od gradskog, preko kantonalnog, federalnog do državnog nivoa. Ove godine smo imali podršku Grada Mostara, Ministarstva obrazovanja HNK, ali, nažalost, izostala je podrška Ministarstva obrazovanja FBiH. Fondacija za bibliotečku djelatnost još nije raspisala konkurs. Zbog neusvajanja državnog budžeta izostala je podrška od Ministarstva civilnih poslova. Za razliku od prošle godine ovaj put nam je Ministarstvo obrazovanja FBiH podržalo projekat iz oblasti izdavaštva, a odbilo projekte 5 dana bez ekrana i konferenciju”, objašnjava Mičijević.

Dok se sa federalnog nivoa uskraćuje podrška Narodnoj biblioteci Mostar, Narodna knjižnica HNK dobiva značajan iznos od Ministarstva kulture FBiH za organizaciju konferencije bibliotekara. Postavlja se logično pitanje, kome, pored brojnih dualizama u ovom gradu, treba još jedna konferencija bibliotekara.

Mičijevićev rad naročito je obilježen projektom „Pet dana bez ekrana“, kreativnim i stručno osmišljenim programom podrške djeci i roditeljima da spriječe negativne efekte pretjeranog korištenja telefona i drugih uređaja.

„To je program prevencije virtualnog autizma, u kojem je ove godine učestvovalo 130 učenika u šest grupa. Projekat realizujemo u saradnji sa Nastavničkim fakultetom Univerziteta 'Džemal Bjedić' u Mostaru i Institutom Yunus Emre“, kaže Mičijević.

Ova mostarska biblioteka primjer je javne kulturne institucije koja na različitim nivoima i u raznim smjerovima sama ide u susret građanima, prilagođavajući svoje aktivnosti različitim potrebama i uzrastima.

„U februaru, povodom Dana maternjeg jezika, organizujemo manifestaciju 'Bosanski jezik, moj svijet i moja savjest'. U aprilu je manifestacija 'Mostar ponovo čita'. gdje nam je fokus na kampanji afirmacije čitanja povodom Svjetskog dana knjige. Na jesen ide manifestacija 'Oktobar u Narodnoj', promocije knjiga, radionice kreativnog pisanja i čitanja te naša konferencija. Na kraju godine u decembru imamo manifestaciju 'Moj bajkoviti svijet', koja je posvećena najmlađima”, dodaje Mičijević.

Biblioteka je, također, i suorganizator manifestacije “Mostarsko ljeto”, gdje su ugostili regionalna književna imena poput Svetislava Basare, Andreja Nikolaidisa, Lidije Dimkovske...

Bez obzira na sve izazove Mičijević je optimističan i smatra da se može proaktivnim pristupom osloboditi prostor i energija da se napravi progres.

“Ako se kulturom bave ljudi koji su svjesni da se neće obogatiti i koji su kreativni te rade ovaj posao iz ljubavi - bit će rezultata. Sistemski, generalno, kad se analiziraju budžeti, računaju procenti, sredstva za kulturu su minorna. Međutim, ako spojite kreativnost i entuzijazam dobit ćete sadržaje koji su korisni za širu društvenu zajednicu i onda na taj način vas neće moći zaobići oni koji kreiraju budžete”, pojašnjava Mičijević.

U narodu je ostala izreka “u Mostaru ne reci da si učen”, kroz koju je ostalo sjećanje da je ovaj grad imao osjećaja za znanje i knjigu.

“Mostar je nekad imao deset medresa i niz biblioteka. U austrougarskom periodu imali smo Muhameda Bekira Kalajdžića, koji je imao svoju štampariju i pokrenuo je Prvu muslimansku nakladnu knjižaru 1910. godine. On je zajedno sa Musom Ćazimom Ćatićem mnogo uradio na kulturnoj obnovi. U tom kontekstu vrijedi istaći da je Narodna biblioteka u nepune četiri godine imala oko 300 aktivnosti i 38 izdanja”, zaključuje Mičijević.