Russell Vought: ‘Predsjednik iz sjene’, arhitekta radikalne Trumpove agende 

U julu 2019. godine, Donald Trump naložio je Uredu za upravljanje i budžet (OMB) da zamrzne stotine miliona dolara pomoći Ukrajini.  

Nalog je došao neposredno nakon Trumpovog telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, tokom kojeg je vršio pritisak da se pokrene istraga protiv Joea Bidena i njegovog sina Huntera, piše Andy Kroll za ProPublica.

Iako je Kongres već odobrio sredstva, direktor OMB-a Russell Vought odobrio je njihovo zadržavanje, a njegov savjetnik Mark Paoletta potpisao memorandum kojim se formalizira „impoundment“  (obustava trošenja sredstava). Kasnije će Vladina kancelarija za odgovornost (GAO) proglasiti tu odluku nezakonitom.  

Ustav Sjedinjenih Država jasno povjerava Kongresu „moć nad budžetom“, dok je predsjednik dužan da „vjerno izvršava zakone“. Prema većini pravnika, predsjednik nema pravo samostalno uskraćivati sredstva koja je Kongres odobrio. 

Ta je doktrina potvrđena još 1970-ih, nakon što je Richard Nixon pokušao zadržati milijarde dolara namijenjene ekološkim projektima, što je dovelo do donošenja Zakona o kontroli „impoundmenta“ iz 1974. Taj je zakon trebao spriječiti upravo ono što je Trump uradio 2019. godine, ali Vought je ignorisao zakon. 

Ovaj čin izazvao je istrage i doveo do Trumpovog prvog opoziva, u kojem se i Vought našao među onima koji su odbili sarađivati s Kongresom. Kasnije je Trump opisao „impoundment“ kao svoje „tajno oružje“ protiv „napuhane birokratije“, a Vought je postao čovjek koji zna kako da to oružje koristi. 

Russell Vought, 49-godišnjak koji je cijeli svoj odrasli život proveo u Washingtonu, uvijek se smatrao autsajderom u političkom establišmentu. Rođen je u Trumbullu, Connecticut, u porodici koju je opisivao kao „radničku“; njegov otac Thurlow bio je marinac i električar, a majka Margaret učiteljica.  

Njegov odgoj obilježila je snažna vjerska disciplina i osjećaj dužnosti prema zajednici. Njegova majka pomogla je pokrenuti kršćansku školu u kojoj je historija bila isprepletena s učenjima Biblije, uključujući stav da sva vlast dolazi od Boga, a Amerika mora ostati vjerski utemeljena kako bi izbjegla „grijeh, bolest i anarhiju“. 

Vought je pohađao privatnu kršćansku srednju školu, a potom i Wheaton College u Illinoisu, poznat kao „evangelistički Harvard“. Nakon diplomiranja 1998. godine, Vought se preselio u Washington i 1999. godine počeo raditi u uredu republikanskog senatora Phila Gramma. Tamo je naučio „konzervativnu metodologiju budžeta“ i postavio temelje svoje ideološke karijere, razvijajući reputaciju majstora proceduralnih pravila u Kongresu. Kasnije je savjetovao Mikea Pencea dok je bio vođa Republikanaca u Zastupničkom domu. 

Frustriran kompromisima u Kongresu, Vought je 2010. godine napustio republikance i pomogao pokrenuti Heritage Action for America, organizaciju koja je ciljala na „pritisak“ kongresmena da djeluju konzervativnije.  

Kao pragmatični konzervativac, uspio je ući u središte prve Trumpove administracije, gdje je vodio OMB i oblikovao politiku masovnog rezanja budžeta i smanjenja savezne birokratije. 

Na kraju Trumpovog prvog mandata, i on i Vought su imali osjećaj „nedovršenog posla“. Trump je vjerovao da je tek „naučio kako da vlada“, dok je Vought bio frustriran onim što je smatrao sabotažom karijernih birokrata.  

Nakon što je Trump napustio Bijelu kuću, Vought je u januaru 2021. osnovao Center for Renewing America (CRA), think-tank koji je trebao očuvati ideološku srž pokreta Make America Great Again i pripremiti teren za povratak na vlast. Njegov cilj, kako je pisao u članku za The Federalist, bio je „obnoviti stari američki konsenzus: narod za Boga, za državu i za zajednicu“. 

U CRA-u se okružio bivšim Trumpovim saradnicima i radikalnim „konstitucionalistima“ poput Jeffreya Clarka, koji je pokušao preokrenuti rezultate izbora 2020. godine, te Kasha Patela i Kena Cuccinellija. Zajedno su razvijali planove za drastično proširenje predsjedničke moći, uključujući ideje o upotrebi Zakon za razbijanje protesta (Insurrection Act), masovnim otpuštanjima državnih službenika i ukidanju nezavisnih agencija. 

U jednom govoru Vought je izjavio: „Ne želim da predsjednik Trump gubi vrijeme u Ovalnom uredu raspravljajući da li je nešto legalno, izvodljivo ili moralno. Sve mora biti pripremljeno unaprijed.“ 

Tokom Bidenovog mandata, Vought je svoj politički aktivizam usmjerio na širenje slogana „woke and weaponized“, kojim je spajao dvije centralne teze američke desnice: da je vlada „probuđena“ (woke) ideološkim politikama poput prava transrodnih osoba i inkluzije, i da su institucije poput FBI-ja „oružje“ Demokratske partije. 

U budžetskom planu CRA iz 2022. godine, riječ „woke“ pojavila se 77 puta na 103 stranice, kao opravdanje za blizu 9 triliona dolara rezova kroz deset godina. Vought je javno govorio da je cilj „promjena paradigme“: „Moramo biti u stanju da ostavimo agencije bez budžeta agencije. Zato te pojmove moramo čvrsto povezati.“ 

Vought je napisao ključna poglavlja projekta „Project 2025“, plana na 887 stranica koji predviđa koncentraciju moći u rukama predsjednika i potpunu kontrolu nad institucijama poput Ministarstva pravde.  

Nakon Trumpove pobjede, Vought je ponovo imenovan na čelo OMB-a i postao jedan od najutjecajnijih ljudi u novoj administraciji. Njegov ured je preuzeo direktnu kontrolu nad državnim agencijama, a pod njegovim nadzorom pokrenut je Department of Government Efficiency (DOGE), koji su vodili Elon Musk i Vivek Ramaswamy.  

U mjesecima koji su uslijedili, Vought je krenuo u novu ofanzivu: ponovno uspostavljanje impoundmenta kao instrumenta izvršne vlasti. Njegov savjetnik Paoletta tvrdio je da je Zakon o kontroli impoundmenta neustavan, tvrdeći da predsjednik može potrošiti „manje, ali ne više“ od onoga što Kongres odobri. Prema demokratskim članovima Odbora za budžet, Trumpova administracija je do sada zamrznula ili ukinula više od 410 milijardi dolara odobrenih sredstava, uključujući novac za obrazovanje, istraživanja i borbu protiv HIV-a. 

Russell Vought je postao čovjeka kojeg u Washingtonu sve češće nazivaju „predsjednikom iz sjene“, arhitektom nove teorije vlasti u kojoj zakoni, institucije i tradicije postaju samo prepreke jednoj ideji: apsolutnoj moći izvršne grane vlasti.