Prvi čovjek Federalne vlade i Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić i ministar policije iste vlade Ramo Isak (Snaga naroda) ispitani su u svojstvu osumnjičenih u prostorijama u Posebnog odjela Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK).
Time je ispunjen preduslov za podizanje optužnice u okviru predmeta „Spengavanje“.
Afera koja je privukla veliku pažnju javnosti nije, nažalost, otkrivena radom nadležnih institucija već medijskom objavom. Nekad u oktobru prošle godine portal Istraga započeo je objavljivanjem niza poruka koje su se u fiokama pravosudnih institucija nalazile već duže od godinu.
Kako je počelo?
Poruke potiču iz telefona tada prvog čovjeka Federalne uprave policije Vahidina Munjića uhapšenog po naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Po formiranju POSKOK-a predmet biva dodijeljen tužiteljici Aidi Bešliji. Interesantniji je dio da je upravo tužiteljica Bešlija ovaj predmet već i ranije zaduživala. Onda kada je Državno tužilaštvo prepiske proslijedilo Tužilaštvu Kantona Sarajevo.
Prve konkretne poteze tužiteljica počinje pod pritiskom medija, novembra prošle godine. Pretresi i oduzimanje telefona osumnjičenima, saslušavanje, a potom i ročište za određivanje mjera zabrane u to vrijeme v. d. direktoru Federalne uprave policije (FUP) Vahidinu Munjiću, inspektoru Muhamedu Ohranoviću, šefici Kabineta premijera FBiH Arijani Huseinović-Ajanović i direktoru Policijske akademije FMUP-a Ervinu Mušinoviću.
Među osumnjičenima je tada POSKOK već tretirao i Mirelu Bubalo, sadašnju savjetnicu načelnice Benjamine Karić. Nikšića i Isaka tada nije bilo na dnevnom redu.
Utjecaj na izborni proces
Čekalo se. Osim produživanja mjera zabrane Tužilaštvo nije povuklo nijedan konkretan potez donedavno. Čekalo se da prođe izborna kampanja. Čekalo se da se rezultati izbora iskristališu.
Da Bešlija nije čekala gotovo godinu od prvih radnji u ovom predmetu, da ne kažemo i više od preuzimanja prepiski, njeno djelovanje možda bi i imalo težinu. Do raspisivanja izbora nije djelovala, od raspisivanja, navodno, nije htjela utjecati na izborne rezultate.
Sada joj, recimo, ne smeta utjecanje na formiranje vlasti. SDP, što nije slučaj sa druge dvije stranke koje su u ovom mandatu dio bošnjačke reprezentacije, zadržala je svoje glasove, a ponegdje i ojačala.
„Heroj mjeseca“
SDP nije pobjednik izbora u „B“ komponenti, ali sa solidnim rezultatom zasigurno može biti valjan partner. Ali, ko bi se usudio u ovim momentima pregovarati sa strankom čiji bi se prvi čovjek uskoro mogao naći na optuženičkoj klupi.
Presumpcija nevinosti, pokazalo se u više slučaja, u našoj javnosti „ne pije vode“. Toga su svjesni i političari, ali i Bešlija i POSKOK. Da nisu, ne bi se suzdržavali tokom izbornog perioda. Sa druge strane, djelovanje tokom perioda formiranja vlasti donosi gotovo identičan efekat i nosi istu težinu.
No, sada, spremnosti nije nedostajalo. Da je Američka ambasada kao što je nekad bila, tužiteljica bi se ovog mjeseca mogla ponosno naći među kolegama i nosiocima titule „heroj mjeseca“.
Ko je Aida Bešlija?
Aida Bešlija je rođena 1981. godine u Sarajevu, gdje je završila Prvu gimnaziju.
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu diplomirala je 2005, a magistrirala 2012. godine. Pravosudni ispit je položila 2008. godine.
Pripravnički staž je obavila u advokatskoj kancelariji, a potom radila kao pravnik u Kancelariji za besplatnu pravnu pomoć “Vaša prava BIH”. U periodu od 2009. do 2019. godine radila kao pravni savjetnik u Uredu registrara Suda Bosne i Hercegovine na Odjelu I za ratne zločine.
Na poziciju tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu imenovana u martu 2019. godine i od tada je raspoređena na Odjel za privredni kriminal i korupciju. Početkom 2025. godine imenovana je za tužiteljicu u POSKOK-u.