Od opsade Sarajeva do San Francisca: Povratak Bosmana uoči meča BiH i SAD

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine ispisala je nova poglavlja sportske historije plasiravši se u nokaut fazu Svjetskog prvenstva.

Tamo ih, u noći sa srijede na četvrtak, čeka okršaj s jednim od domaćina Mundijala, selekcijom Sjedinjenih Američkih Država, a meč će se igrati na stadionu u San Franciscu.

Među simpatizerima Zmajeva vlada opća euforija i navijačko ludilo. Vlada FBiH ozbiljno razmatra opciju da četvrtak proglasi neradnim danom, mjesta u ugostiteljskim objektima odavno su rezervisana, a "najžešća" atmosfera, očekivano, vlada na društvenim mrežama.

One obiluju kvalitetnim humorom mlađih generacija. Jedan od najboljih primjera je objava na Instagramu koja je postala viralna: na njoj je prikazan Bosman kako pobjeđuje Kapetana Ameriku, dok se u pozadini nalazi simbol San Francisca, čuveni most Golden Gate.

Ovaj most se čak spominje i u neformalnoj himni Bosne i Hercegovine na ovom Mundijalu: "I'm from Bosnia, take me to America".

Za mlađu publiku koja se pita ko je lik s Instagrama, Bosman je bosanskohercegovački ratni strip iz 1994. godine. Autori ovog ostvarenja bili su scenarist Jusuf Hasanbegović i crtač Ozren Pavlović, dok je izdavač bio PP Hasanbegović Trans International-Sarajevo. Strip prati priču o mladiću po imenu Bosman koji se bori protiv agresora i brani Sarajevo.

Nastao je u najtežim danima, tokom opsade grada od strane Vojske Republike Srpske, s jasnim ciljem: podizanje morala građana i boraca. Bosmana je prema riječima autora, bio "brži od Batmana, hrabriji od Supermana", dok su se u pozadini nalaziili džamija, minareti i grbovi s ljiljanima.. Štampano je samo jedno izdanje u 5.000 primjeraka, a stripovi su se uglavnom dijelili unutar opkoljenog Sarajeva.

Na YouTube kanalu „Dobrinja u ratu“ sačuvan je i video-prilog iz 1994. godine o nastanku ovog stripa. U njemu scenarist Jusuf Hasanbegović objašnjava ideju vodilju.

„Razmišljajući kako da u jednom liku objednimo sve heroje BiH, koji su nezasluženo ostali u sjenci, mi smo ocijenili da bi bilo dobro da osmislimo jedan lik u kojem bi svaki Bošnjak, bilo koje nacionalnosti, mogao naći sebe. Znamo da je u ratu bilo svih nacionalnosti koji su se borili, poput Čede Domuza i drugih koji su poginuli. Pa smo željeli da našim mladim Bošnjacima damo uzor junaka, kako se treba boriti za svoju zemlju, s kojim će se poistovjetiti. I junaka koji je od jednog običnog savremenog mladića postao borac Armije Republike Bosne i Hercegovine“, kazao je Hasanbegović.

On je u oktobru iste godine za Associated Press dodatno pojasnio karakter svog heroja.

„On nema nikakve supermoći. Ne može letjeti ili nešto slično. On predstavlja Bosance, kojima jedino pomaže Bog i oni sami sebi, niko više“, poručio je on

O Bosmanu je u to vrijeme pisao i legendarni bosanskohercegovački novinar i pisac Karim Zaimović, koji je poginuo od granate u opkoljenom Sarajevu 1995. godine.

On je za kultni splitski sedmičnik Feral Tribune napisao tekst pod naslovom „ĐE SI SADA, BETMENE“.

„'Sarajevo – grad koji je spavao slatkim snom i ne sluteći da se avet smrti i zločina lagano približava. Izgledalo je da je sve izgubljeno, jer smrt je dolazila tiho pružajući svoje krake po cijeloj zemlji Bosni. Ali jedan mladi čovjek koji je živio životom svakog običnog mladića planete Zemlje, trebalo je da odigra ulogu koje ni sam nije bio svjestan. Bio je to bosanski čovjek ili Bosman. Poseban po mnogo čemu'. I zbilja, strip 'Bosman', čija prva i za sada jedina epizoda započinje upravo citiranim prologom, poseban je po mnogo čemu, tako mi svih bubnjeva Darkvuda i hiljada jelenskih rogova. Ponajprije po tome što je kreiran i tiskan u opkoljenom Sarajevu“, zabilježio je Zaimović.

On u tekstu navodi da je strip ugledao svjetlo dana uz donacije poznatih firmi, ali i uz pomoć Merhameta i Armije RBiH. Ipak, kao vrhunski poznavalac pop-kulture i strip-umjetnosti, Karim je bio prilično oštar i kritičan prema samom stripu.

„Tko je, dakle, Bosman? Scenarist ga opisuje samim superlativima, čija naivnost i povremena nebuloznost teško može proći kod današnje djece - kojemu je ovaj strip ponajprije i namijenjen. Osobito kod sarajevske djece čije je životno iskustvo bogatije i oporije nego u većine čitatelja ovoga prikaza. Bosman je, dakle, 'nadčovjek, oličenje plemenitosti i poštenja, ali i ratnika kakvog do sada čovječanstvo nije imalo priliku upoznati', 'ratnik pravde i dobra, protiv zla', a 'čak je i priroda znala ustuknuti pred snagom duha i pogleda ovoga čovjeka', 'čovjeka neviđene hrabrosti i ratničkih sposobnosti, čovjeka prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, pred kojim su bile brojne avanture i opasnosti.' Sve u svemu, sam lik je nevješti konglomerat različitih utjecaja u rasponu od 'Punishera' i 'Batmana' pa do 'Zlatne serije' ili 'Lunova Magnus stripa'. Trideset i tri tabloe prve epizode ove krajnje ambiciozno zamišljene serije (po najavama svakog bi se mjeseca trebala pojavljivati nova epizoda), konfuzna su zbrka bez suvisle priče što bi uvezala mnoštvo kratkih epizoda koje nas vraćaju u prve dane sarajevskog rata“, piše on.

Ipak, Zaimović je pronašao i svijetlu tačku projekta, a to je bio crtež Ozrena Pavlovića:

„Očita je njegova muka dok se borio s nedostatcima scenarističkog predloška. Stoga imamo dosta praznih hodova u kadriranju i montaži tabloa, nefunkcionalnog uvezivanja različitih Bosmanovih demonstracija snage i intelekta (bavi se jogom, dubi na glavi, diže utege, čita knjige, svira gitaru...). No, Pavlovićev ujednačeni, zanatski korektan i ponešto staromodan crtež spašava 'Bosmana' od potpuna kolapsa. Za sada je teško govoriti o budućnosti 'Bosmana'. Druga epizoda se još uvijek radi, a po onome što je vidio potpisnik ovih redaka, stvar bi mogla ispasti nešto bolje, u crtačkom, ali i u scenarističkom pogledu. Jer, šteta je da dok jedan Hermann ili Kubert u inozemstvu ili Biuković u Hrvatskoj, primjerice, rade stripove posvećene ratnom Sarajevu, u samome gradu nema dostojna proizvoda. Umjesto početne, vrlo intrigantne ideje da se napravi spoj sarajevske ratne zbilje i tipično stripovnog iskoraka u fantastiku – u formi američkoga superherojskog obrasca – za sada imamo tek naivan, a mjestimice i neukusan strip koji eventualno može proći kao parodija, ali ne i kao stvarna posveta ljudima koji su obranili Sarajevo“, napisao je on tada.  

Više od tri decenije kasnije, u trenucima kada nacija proživljava svoje najveće sportske snove, ovaj zaboravljeni ratni heroj doživio je neočekivanu reinkarnaciju.

Postao je simbol prkosa, humora i optimizma nove generacije koja, baš poput Bosmana nekada, vjeruje da su čuda moguća, pa čak i taj san da u sjenci Golden Gate padne moćni Kapetan Amerika.