U iščekivanju ishoda mađarskih izbora: Prijatelj više ne bi nam škodio

Izbori koji će se narednog vikenda održati u Mađarskoj sigurno su jedan od najvažnijih ne samo političkih nego i geopolitičkih događaja u Evropi ovog proljeća. Od ishoda ovih izbora zavisit će predstojeći vanjskopolitičkih kurs Mađarske, njeni odnosi s Evropskom unijom i NATO savezom, ali i relacije s drugim državama u bližem susjedstvu, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Ovi izbori u Mađarskoj zanimljiviji su široj javnosti od onih održanih prije četiri godine, kada je konzervativno usmjereni Peter Marki-Zay okupio šaroliku mađarsku opoziciju protiv Orbanovog Fidesza, ali je poprilično ubjedljivo poražen. Fidesz je, prema tadašnjim analizama, imao blagu prednost u odnosu na opoziciju, unutar koje su zajedno bile desničarske, ljevičarske, te političke grupacije centra. Peter Marki-Zay, gradonačelnik Hódmezővásárhely, na tim je izborima poražen čak i u lokalnoj izbornoj jedinici.

Ovogodišnji izbori u mnogome su neizvjesniji, prvenstveno jer protiv Orbana istupa iskusan političar srednje generacije, Peter Magyar, nekadašnji ugledni član Orbanovg Fidesza. Njegov izlazak iz Fidesza je povezan i s razvodom od bivše supruge Judit Varga, koja i dalje važi za izuzetno značajnu figure unutar Orbanove stranke.

Magyar predvodi stranku Tisza, koja ne krije svoja konzervativna usmjerenja, ali ni svoj jasan otklon od aktuelne vanjske politike Orbana, koja je naklonjena Rusiji, Kini, aktuelnoj administraciji Trumpa, uz veoma često oponiranje Briselu. Magyar je najavio zaokret u vanjskoj politici još tokom govora u Sekesfehervaru u julu prošle godine. Aktuelna mađarska vanjska politika pod Orbanom se pozicionirala poprilično autonomno od Brisela, a određeni Orbanovi potezi postaju ozbiljan izazov za EU i NATO savez.

Odlazak Orbana za Brisel bi, dakle, bio olakšanje. Ipak, za takvo nešto bit će potrebna pobjeda Tisze i Petera Magyara, koji prema posljednjim procjenama imaju podršku od čak 55 % građana Mađarske. Ukoliko razgovarate s ljudima naklonjenim aktuelnoj vlasti, oni će demantirati ovoliku prednost te će oprezno istaći da će posljednji dani kampanje biti ključni za prednost. U ovakvom stajalištu kriju se i od ranije poznate neetične, ali prisutne političke metode diskreditiranja protivnika putem skandaloznih afera, što je već ranije pokušano prema Magyaru. Mađarsko se društvo u ovom trenutku čini polarizirano, ali je jasno kako se dobar dio mađarskih birača okuplja oko Magyara kako bi konačno srušili Orbana nakon šesnaest dugih godina.

Magyar je kampanju bazirao na historijskom sloganu Sada ili nikada (Most vagy soha), koji vuče korijene iz 19. stoljeća. Njegova konzervativna pozadina ogleda se i u tome što je širom Mađarske održao veliki broj govora, nekad i po nekoliku u jednom danu, te da je u okviru kampanje “Ujedinjena nacija” šetao 300 kilometara prema rumunskoj granici kako bi došao do što većeg broja mađarskih građana. Njegov fokus, u pogledu unutrašnje politike, jeste priča o korupciji i odmrzavanju značajnih sredstava od Evropske unije, što je moguće uz vanjskopolitički zaokret, koji podrazumijeva usaglašavanje s Briselom. Usaglašavanje mu neće biti teško, jer je u jednoj karijernoj dionici kao diplomata boravio u Briselu te procese poprilično poznaje izbliza, ali je i svjestan šta Brisel želi čuti.

Njegova prednost je iskrenost u pogledu ideološkog opredjeljenja jer, uprkos važnosti lijevih i liberalnih glasova, Magyar ne krije da je njegovo obrazovanje u uskoj vezi s katoličkim konzervatizmom. Istini za volju, kao takav, ipak je u prednosti u odnosu na bilo kojeg eventualnog liberala, koji ne bi imao šansu protiv nekadašnjeg liberala, a sada lidera evropskih desničara Viktora Orbana. Toga je svjesna i opozicija, jer aktuelna konstelacija odnosa unutar mađarskog društva bliža je konzervatizmu i desnici nego liberalnim idejama. Shodno tome, kandidat poput Petera Magyara čini se kao “manje zlo”. Istraživanja procjenjuju da bi Tisza mogla imati čak 129 ruku u nacionalnoj skupštini.

Važnu ulogu u konsolidiranju buduće vlasti u Mađarskoj imat će krajnje desno orijentisani pokret Naša domovina (MHM – Mi Hazánk Mozgalom). Ova otvoreno radikalna stranka mogla bi dobiti između 5 i 10 mandata, što bi bio veliki pregovarački kapital. Svakako, ne treba zanemariti određeni dio podrške za konzervativni Jobbik te lijeve stranke. Ipak, centralističko-konzervativna Tisza i desno usmjereni Fidesz dva su glavna rivala oko kojih će se okupljati ostale stranke u borbi za formiranje vlasti.

Pobjeda Tisze i njenog Petera Magyara potencijalna je šansa za redefiniranje vanjskopolitičkih odnosa Mađarske i Bosni i Hercegovini. Mađarska i Bosna i Hercegovina su historijski povezane na različite načine još od srednjeg vijeka, pa sve do austrougarske okupacije. Ove dvije države u prošlosti nisu imale značajnijih konfrontacija, do vremena kada odnose s Mađarskom unutar Bosne i Hercegovine preuzima srpsko-hrvatska osovina. Pobjeda Magyara potencijalna je šansa za Bosnu i Hercegovinu te redefiniranje odnosa, koji će se zasnivati na povjerenju i poštovanju Bosne i Hercegovine, što danas nije slučaj, a zbog izbora aktuelne vlasti da, kroz maliciozno djelovanje, podriva sigurnost i državnost Bosne i Hercegovine.

Jasno je da će Magyar nastojati da napravi određeni otklon od politike koju je Orban vodio te je tu bosanskohercegovačka šansa, iako ne treba promptno očekivati nagli zaokret. Šansa je u diplomatiji, institucionalnom djelovanju, ali i povezivanju putem think-thankova i obrazovnih institucija, jer prostora za saradnju, sasvim sigurno, ima puno, a Bosni i Hercegovini prijatelj više ne bi škodio. Koliko političari u regionu razumiju potencijalnu šansu za promjenama u Mađarskoj, svjedoči i aktivnost hrvatskog premijera Andreja Plenkovića prije nekoliko mjeseci u Davosu, kada se na marginama Svjetskog ekonomskog foruma susreo upravo s potencijalnim nasljednikom Orbana, Peterom Magyarom. Bosanskohercegovački predstavnici u Davosu to nisu učinili, a nije mi poznato da je neko od političara pokušao ostvariti određeni kontakt s Magyarom i nakon toga.

Orban i dalje, uz “zagovornike kršćanskih vrijednosti” Wildersa, Le Pen, Santiaga Abascala, koji su mu ukazali podršku na jednom od posljednjih predizbornih skupova, nastoji pokazati da ima širu evropsku podršku te neupitnu moć, koju potencira i Political Capital Institute iz Budimpešte. Ovaj institut mađarskoj javnosti nastoji predočiti Orbanovu važnost na međunarodnoj sceni, što nije daleko od istine, ali je također istina i to da dobrom dijelu političara širom Evrope, pa čak i onim koji imaju korektne odnose s Orbanom, ne bi smetalo da Orban bude zamijenjen.

Niko u Mađarskoj nije siguran ko će 12. aprila, u večernjim satima, biti slavljenik, ali je lahko zaključiti da je, ako to bude Magyar, moguć postepeni vanjskopolitički zaokret Mađarske, koji mora iskoristiti i Bosna i Hercegovina, posebno bošnjački politički faktor, uz bitnu napomenu da neće biti dovoljno da se samo promijeni vlast unutar Mađarske, bitno je promijeniti i naš način djelovanja.