Preljević: Dodik i Čović ne žele reviziju Dejtona, već jačanje političkih pozicija

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kolumnista portala !Odgovor, Vahidin Preljević bio je gost emisije „7Plus“ na Hayat televiziji, gdje je govorio o aktuelnim političkim kretanjima u Bosni i Hercegovini, međunarodnim aktivnostima Milorada Dodika i Dragana Čovića, lobiranju u inostranstvu, odnosima vlasti prema medijima te političkoj situaciji u zemlji.

Govoreći o Dodikovim putovanjima i najavama Dragana Čovića da će intenzivirati kontakte u Briselu i Washingtonu, Preljević smatra da cilj tih aktivnosti nije stvarna revizija Dejtonskog sporazuma.

„Evidentno je da je sada je i Čović onaj koji, da tako kažem, njuši priliku, ali mislim da se ni u jednom ni u drugom slučaju ne radi o tome da oni zaista žele reviziju Dejtona. To je proces sa neizvjesnim ishodom i mač sa dvije oštrice. Oni tom pričom žele zauzeti što bolje pozicije za ostvarenje svojih političkih interesa“, rekao je Preljević.

Prema njegovim riječima, ključni interes lidera HDZ-a je očuvanje i produbljivanje političke dominacije u Federaciji BiH, ali i jačanje veza Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom.

Istovremeno, upozorio je na, kako je naveo, opasno uvođenje međuvjerskog i civilizacijskog diskursa u političke rasprave.

„To je pseudoargument koji obje političke opcije već neko vrijeme koriste i koji može ostaviti dugoročne i ozbiljne posljedice“, istakao je.

Komentarišući Dodikova međunarodna putovanja i lobiranje u Izraelu, Mađarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, Preljević je naveo da se radi o pokušaju nadoknade političkog utjecaja koji je, prema njegovom mišljenju, oslabljen.

„Sklon sam složiti se s ocjenom da se radi o svojevrsnoj kompenzaciji za političku nemoć. Vidimo da institucije pod njegovim utjecajem provode odluke Suda BiH i Ustavnog suda, te da je odustao od ranijih najava. Pojačana retorika i međunarodni kontakti mogu se posmatrati kao pokušaj nadoknade tog gubitka“, rekao je.

Posebno je ukazao na promjenu Dodikove političke retorike.

„Zanimljivo je da Dodik sada govori o reviziji Dejtona, iako se godinama predstavljao kao njegov zaštitnik. Ranije su reviziju zagovarali probosanski političari, insistirajući na prelasku sa etnokratskog na građanski model, što je potvrđeno i presudama Evropskog suda za ljudska prava“, kazao je Preljević.

Preljević smatra da su Dodikovi međunarodni kontakti rezultat dugotrajnog ulaganja u prekid političke izolacije, posebno kroz saradnju sa političkim strukturama radikalne desnice.

„To ideološko naslanjanje na političke saveznike u određenim dijelovima međunarodne politike, uz finansijsko lobiranje, donijelo je određene rezultate, prije svega za Dodika lično, ali je još otvoreno pitanje koliko to koristi njegovoj politici“, naveo je.

Govoreći o odnosu američke politike prema Bosni i Hercegovini, Preljević je ocijenio da je riječ o pragmatičnom pristupu zasnovanom na interesima.

„Američka vanjska politika je oduvijek bila pragmatična. Nekada je bila obavijena retorikom o demokratiji i ljudskim pravima, ali su interesi uvijek bili ključni, a sada su samo ogoljeniji“, rekao je.

Preljević se osvrnuo i na odluku BH Telecoma koja se odnosi na Hayat televiziju, ocijenivši je neprihvatljivom.

„Nedopustivo je to što je urađeno. Hayat je najstarija i jedna od najrelevantnijih privatnih televizija u BiH, koja pruža prostor i opozicionim glasovima. Ovakvi potezi mogu se posmatrati kao pritisak vlasti na medije koji nisu provladini“, naglasio je.

Dodao je da primjećuje zabrinjavajuću tendenciju odnosa vlasti prema medijima.

„Ova vlast pokazuje brutalnost prema medijima kakvu ranije nismo imali. Predstavnici Trojke pokazuju potpunu neosjetljivost na kritike, a takav pristup podsjeća na model medijske kontrole kakav postoji u Srbiji“, kazao je Preljević.

Komentarišući ponovljene izbore za predsjednika Republike Srpske, Preljević smatra da bi eventualna pobjeda opozicionog kandidata mogla donijeti promjene političke kulture.

„Pobjeda opozicije mogla bi značiti novi politički ton i smanjenje dominacije retorike koja destabilizira političku scenu“, naveo je.

Dodao je da Dodik, uprkos međunarodnim aktivnostima, pokazuje da poštuje odluke pravosudnih institucija BiH, što, kako kaže, ukazuje da njegova politika nije apsolutni pobjednik političkih kriza.

Preljević smatra da su institucije BiH trenutno u političkom zastoju, te da bez snažnog međunarodnog pritiska neće biti napretka, posebno kada je riječ o evropskim zakonima.

„Već sada je jasno da je počela neformalna izborna kampanja. Stranke se pozicioniraju, a cijela godina vjerovatno će biti u znaku predizbornih aktivnosti“, rekao je.

Dodao je da su rezultati rada Vijeća ministara ispod očekivanja, te da koalicija djeluje nestabilno, uključujući i unutrašnje podjele unutar stranaka Trojke.

„Buduće vlasti morale bi se posebno čuvati političkih preletača, koji često ostaju na pozicijama moći bez obzira na izborne rezultate“, zaključio je Preljević.