Direktne strane investicije u BiH u prošloj godini pale za 350 miliona KM

Prema podacima koje je objavila Centralna banka BiH, direktne strane investicije tokom devet mjeseci prošle godine iznosila su 1,050 milijardi KM, što znači kako su za otprilike 350 miliona KM manja nego u istom promatranom razdoblju 2024. godine, piše Večernji list.

Kako se dalje navodi u objavljenim podacima Centralne banke BiH, u tri tromjesečja (januar - septembar) prošle godine najviše ulaganja u BiH stiglo je iz Njemačke, i to u iznosu od 264,6 miliona KM. Na drugom mjestu našla se susjedna Republika Hrvatska s izravnim ulaganjima od 223,43 miliona KM, potom slijedi Slovenija, koja je u BiH uložila 154,50 miliona KM.

Izravna strana ulaganja iz susjedne Srbije tokom devet mjeseci prošle godine iznosila su 137,94 miliona, a iz Austrije 103,09 miliona KM. Kad je riječ o izravnim ulaganjima, Italija je u BiH u tri tromjesečja prošle godine uložila 37,89 miliona KM, Mađarska 42,28 miliona, Turska 36,83 miliona, Cipar 23,5 miliona KM.

Zanimljivo je kako su, primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati u BiH uložili svega 19,2 miliona KM, Luksemburg 18,6, a susjedna Crna Gora tek 15,1 miliona KM.

Važno je u ovom kontekstu napomenuti i kako je priljev izravnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio 1,762 milijarde KM.

Nadalje, tokovi direktnih stranih investicija u 2024. godini za čak 301,2 miliona KM manji su nego u 2023., kada je taj iznos bio 2,063 milijarde KM. Najviše priljeva izravnih stranih investicija tokom 2024. godine bilo je iz Republike Hrvatske(391,14 miliona), odmah iza nje slijede Njemačka (255,31 milion) te Slovenija (247,1 milion KM), piše portal Večernjeg lista BiH.

Ako se prate ulaganja prema djelatnostima, i tu se nalaze iznimno zanimljivi indikatori.

Naime, u promatranom razdoblju od januara do septembra prošle godine najviše investicija u iznosu od čak 363,97 miliona KM realizirano je u oblasti financijskih uslužnih djelatnosti, pri čemu valja istaknuti kako je riječ o podacima iz kojih su izuzeta osiguranja i mirovinski fondovi.

Nakon toga slijede ulaganja u trgovinu na malo(osim trgovina motornim vozilima i motociklima) s iznosom izravnih stranih ulaganja od 189,51 milion KM. Tek na četvrtoj poziciji našla se jedna proizvodna djelatnost, a riječ je o proizvodnji i opskrbi električnom energijom i plinom s iznosom od samo 71,97 miliona KM. 

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, izjavio je ranije za Nezavisne novine kako ovaj trend smanjenja izravnih stranih ulaganja nije samo karakterističan za Bosnu i Hercegovinu već i za sve zemlje u našem okružju.

Razloge za smanjenje izravnih stranih ulaganja možemo naći u ekonomskoj stagnaciji ili padu ekonomske aktivnosti u ključnim zemljama Europske unije koje su dominantni nositelji izravnih stranih investicija u zemljama zapadnog Balkana