Pet puta kada su Zimske olimpijske igre postale ogledalo svjetskih kriza

Zimske olimpijske igre ove sedmice vraćaju se u Evropu, a Milano i Cortina d’Ampezzo spremni su ugostiti najbolje svjetske sportiste na snježnim padinama italijanskih Alpa.

Međutim, osim ledenih dvorana i skijaških staza, Olimpijske igre već decenijama predstavljaju i pozornicu globalnih saveza, političkih rivalstava i diplomatskih kriza, piše Politico.

„Događaj poput Olimpijskih igara inherentno je politički jer u suštini predstavlja takmičenje među državama“, rekao je Andrew Bertoli, docent na IE Univerzitetu u Madridu, koji proučava odnos sporta i politike.

„Igre često postaju arena u kojoj se države bore za prestiž, ugled i takozvanu meku moć.“

Historija pokazuje da ni ovaj put neće biti drugačije. Od invazija i nuklearnih kriza do nacističke propagande, Zimske olimpijske igre više puta su se isprepletale s velikim političkim događajima.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka u olimpijskoj historiji dogodio se usred ponovnog jačanja hladnoratovskih tenzija između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Sovjetski Savez je nekoliko mjeseci ranije izvršio invaziju na Afganistan, dok je američka retorika prema Moskvi postajala sve oštrija. Ronald Reagan je u tom periodu pobijedio na predsjedničkim izborima uz snažnu antikomunističku kampanju.

Na Zimskim olimpijskim igrama 1980. u Lake Placidu američka muška hokejaška reprezentacija, sastavljena uglavnom od studenata i amatera, suočila se sa moćnom sovjetskom selekcijom, višestrukim osvajačem zlata. Amerikanci su bili potpuni autsajderi.

Ipak, dogodilo se iznenađenje. SAD su slavile pobjedu rezultatom 4:3, što im je otvorilo put ka osvajanju zlatne medalje. Komentator Al Michaels tada je uzviknuo čuvenu rečenicu: „Vjerujete li u čuda? Da!“

Pobjeda je imala ogroman simbolički značaj i podigla moral američke javnosti u periodu političke neizvjesnosti. Reagan je kasnije izjavio da je to dokaz da „dobri momci u teškom svijetu mogu pobijediti“. Nasljeđe tog događaja traje i danas, a bivši američki predsjednik Donald Trump prošle godine dodijelio je članovima te ekipe Kongresnu zlatnu medalju.

Samo četiri dana nakon završetka Zimskih olimpijskih igara u ruskom Sočiju, Moskva je poslala trupe na Krim i anektirala ukrajinski poluotok.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič prethodno je pobjegao u Moskvu nakon protesta u Kijevu, gdje su demonstranti tražili demokratiju i približavanje Evropskoj uniji. Dok su sukobi u Kijevu punili televizijske ekrane širom svijeta, Rusija je dominirala na Olimpijadi po broju medalja.

Neposredno nakon gašenja olimpijskog plamena 23. februara, ruske snage su ušle na Krim, postavile blokade, zauzele državne institucije i podigle rusku zastavu.

Kasnije iste godine Rusija se suočila i s optužbama za sistemski doping, zbog čega su mnogi sportisti ostali bez osvojenih medalja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022. godine, gdje je s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom proglasio partnerstvo „bez ograničenja“.

Četiri dana nakon završetka Igara, 24. februara, Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu. Ruske trupe ušle su u zemlju, dok su rakete pogodile Kijev, Harkiv i druge gradove.

Američki obavještajni izvori tvrdili su da su kineski zvaničnici tražili od Moskve da odgodi napad do završetka Olimpijade, što je Peking negirao.

Dok se Južna Koreja pripremala za domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara u Pyeongchangu, Sjeverna Koreja provodila je testiranja nuklearnog oružja, što je izazvalo globalnu zabrinutost i prijetnje SAD-a vojnom intervencijom.

Međutim, u novogodišnjem obraćanju sjevernokorejski lider Kim Jong Un najavio je mogućnost učešća na Igrama. Na kraju su sportisti Sjeverne Koreje nastupili na Olimpijadi, a na ceremoniji otvaranja zajedno su marširali sa južnokorejskim sportistima pod zastavom ujedinjene Koreje.

Dvije države su formirale i zajedničku žensku hokejašku reprezentaciju, što je privremeno obnovilo diplomatske pregovore, iako su se tenzije kasnije ponovo pojačale.

Zimske olimpijske igre 1936. održane su u njemačkom Garmisch-Partenkirchenu, nekoliko mjeseci prije poznatijih ljetnih Igara u Berlinu.

Nacistički režim koristio je Igre kako bi prikazao Njemačku kao stabilnu i prosperitetnu državu, pokušavajući obnoviti međunarodni ugled nakon Prvog svjetskog rata. Fotografije s tog događaja prikazuju Adolfa Hitlera i Josepha Goebbelsa kako potpisuju autograme kanadskim klizačima.

Samo nekoliko sedmica nakon završetka Igara, Hitler je poslao vojsku u Rajnsku oblast, kršeći Versajski sporazum. Nedostatak snažne reakcije Francuske i Velike Britanije, prema mišljenju mnogih historičara, ohrabrio je nacističku Njemačku da kasnije napadne Poljsku, čime je započeo Drugi svjetski rat.