Kako je Joschka Fischer od pacifiste postao zagovornik naoružavanja

Bivši ministar vanjskih poslova i nekada lider Zelenih Joschka Fischer (77) otvoreno se zalaže za nuklearno ponovno naoružavanje Europe. „Europa to mora učiniti, jer je američko jamstvo sigurnosti sada neizvjesno“, rekao je Fischer za Tagesspiegel. Međutim, bivši ministar vanjskih poslova jasno odbacuje ideju o samostalnoj njemačkoj nuklearnoj bombi.

Fischer ukazuje na lekcije iz povijesti: „Da Njemačka ima odgovornost preuzeti vodeću ulogu u Europi, ali uvijek zajedno s drugima.“

Stoga Fischer predlaže zajedničko nuklearno naoružavanje za sve države članice EU.

“Bila bi teška pogreška da Njemačka nuklearno naoružavanje vidi kao nacionalni izazov, rekao je bivši političar i dodao: „Njemačka više nikada ne bi trebala djelovati sama, nikada. Trebaju nam naši europski partneri.“

Bivši ministar Zelenih jasno govori o trenutnoj prijetnji. Da je danas mlad, pridružio bi se Bundeswehru (njemačkim oružanim snagama). „Vremena su sada drugačija“, rekao je Fischer. „Prijete nam. Moramo se braniti.“

Također je bio jasan u tome da razoružanje više nije opcija. Vojno jačanje je nužno za zaštitu Europe. Samo snaga može spriječiti napad: samo snaga i odvraćanje mogu spriječiti "agresivnog susjeda" da pokrene invaziju. "Nikada ne bih ni sanjao da ću to reći. Cijela moja politička karijera ukazivala je na suprotno”, kazao je Fischer, koji je u mladim danima bio borac protiv militarizma i pacifist.

Fischerov gorki zaključak: "Predugo smo se držali iluzije navodno vječnog mira u Europi." Ti se nedostaci sada moraju riješiti "brzim i sveobuhvatnim ponovnim naoružavanjem".

Dok Fischer gura europsko rješenje, pozivi na njemačku atomsku bombu sve su glasniji. "Nuklearno pitanje je u srži nacionalnog suvereniteta države", rekao je Harald Biermann (60), predsjednik Fondacije Kuća povijesti u Bonnu, za Rheinische Post (četvrtak). Njegov zahtjev: "I Njemačka se mora suočiti s ovim pitanjem." U pitanju je ništa manje od postojanja Savezne Republike.

Tehnički, Njemačka bi očito bila spremna brže nego što mnogi misle. Kemičar Rainer Moormann (75), koji je više od tri desetljeća istraživao nuklearnu tehnologiju u istraživačkom centru Jülich, kaže: Njemačka bi "mogla izgraditi atomsku bombu u roku od tri godine".