Vlast predlaže ‘evropske zakone’ suprotne preporukama Evropske komisije

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca, u prvoj kolumni u 2026. godini, pozvao je domaće vlasti da usvoje zakone o VSTV-u i sudovima u BiH te imenuju glavnog pregovarača s EU. Uslovi su to za formalni početak pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

Naša država trenutno ima status kandidata za članstvo u Uniji, a Evropsko vijeće čeka da domaće vlasti ispune spomenute uslove kako bi odobrilo pregovarački okvir te kako bi se potom održala prva međuvladina konferencija, čime praktično počinju pregovori o članstvu.

„S obzirom da su nacrti ova dva zakona iz oblasti pravosuđa trenutno u zakonodavnoj proceduri, ohrabrujem nadležne institucije da usaglase stavove, osiguraju usklađenost zakona s evropskim standardima i usvoje ih što prije”, napisao je Soreca u kolumni koja po sadržaju i porukama zvuči gotovo identično kao i niz njegovih objava u prošloj godini.

Prvi čovjek EU u našoj zemlji, ali i niz drugih evropskih dužnosnika, tokom cijele prošle godine apelovali su na domaće predstavnike da urade svoj dio posla. Apeli, kao što se može vidjeti iz nedavno objavljene kolumne, nisu bili uspješni. Dio stručnjaka koji prati rad domaćih vlasti u oblasti evropskih integracija upozorava da trenutni prijedlozi zakona koje spominje šef Delegacije EU u BiH predstavljaju lošija rješenja od postojećih te da, umjesto da domaće vlasti u zakone integrišu evropske standarde, prijedlozi koji su u parlamentarnoj proceduri zemlju udaljavaju od tih standarda.

Kad govorimo o zakonu o VSTV-u, jedinoj instituciji koja integriše pravosuđe u Bosni i Hercegovini, predložene izmjene zakona, ukoliko budu usvojene, mogle bi paralizirati rad ove institucije.

"Kao predstavnici pravosuđa želimo jasno podcrtati da smo za brzi ulazak BiH u EU, dobijanje kandidatskog statusa i sve ono što potom slijedi i da aktivno učestvujemo u tome. Međutim, ovo sve što se radi sa zakonom o VSTV-u i zakonom o izmjenama i dopunama zakona o Sudu BiH prelazi granice struke i dolazi na čisto područje politike", rekao je Sanin Bogunić, predsjednik VSTV BiH.

Najveće zamjerke su na etničke kvote izbora nosilaca pravosudnih funkcija. Na to su upozorili i predstavnici Venecijanske komisije, čije mišljenje predstavnici Vijeća ministara BiH nisu uvažili.

Načini provjere imovine sudija i tužilaca su, prema ocjeni VSTV, vrlo rigidni te bi njihova primjena, ukoliko budu usvojeni u predloženom tekstu, mogla ugroziti funkcionisanje cijelog sistema. Dakle, predložene izmjene koje su napisale domaće vlasti i ono što EU traži su, blago rečeno, u raskoraku. I to nije jedini slučaj. Vlasti BiH uporno pričaju o zakonu o sudu, a Evropska unija traži zakon o sudovima.

“Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima zadiru u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionisati kao država utemeljena na vladavini prava, te da li je spremna odlučno napredovati na svom evropskom putu. U svojoj suštini, ovi zakoni se tiču povjerenja: povjerenja građana u pravosuđe, povjerenja poslovne zajednice u pravnu sigurnost, te povjerenja Evropske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti.”, napisao je nedavno Soreca.

Suština je da EU traži usvajanje zakona o sudovima BiH, kojim bi se osnovala sudska instanca koja bi ujednačila sudsku praksu u cijeloj zemlji. Vlasti BiH trenutno se bave pretvaranjem postojećeg Apelacionog odjeljenja Suda BiH u, koliko toliko, zasebno apelaciono odjeljenje. U praksi bi to značilo teško primjetne promjene, jer bi novo, kao i postojeće odjeljenje, razmatralo žalbe na presude Suda BiH. Svrha zahtjeva Evropske unije je formiranje sudske instance koja bi se bavila i presudama drugih, nižih sudova, a ne samo Suda BiH.

“Evropska komisija je još 2019. godine napisala da u BiH praktično postoje četiri zasebna sudska sistema koji imaju različite sudske prakse, budžete te da je VSTV ustvari jedini integrativni faktor tog cijelog sistema.  Zato se traži osnivanje sudske instance koja bi harmonizirala sudsku praksu u cijeloj zemlji. Neki su to nazivali vrhovnim sudom, drugi apelacionim što je manje bitno, bitno je da postoji instanca koja pomaže u integrisanju pravosudnih sistema” pojašnjava Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) dodajući da je to stav koji Evropska komisija već godinama ponavlja u svojim godišnjim izvještajima o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.

U izvještaju za 2025. godini, u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, navodi se da „tijekom izvještajnog razdoblja nije ostvaren napredak, među ostalim u pogledu realizacije relevantnih ključnih prioriteta”.

“Preporuke Komisije iz prošle godine nisu ispunjene te stoga i dalje važe. U sljedećoj godini Bosna i Hercegovina trebala bi posebno bez odlaganja imenovati suce Ustavnog suda na upražnjene pozicije, osiguravajući njegov puni sastav i funkcioniranje i, za sudove općenito, dosljedno imenovati suce temeljem stručnosti, bez dominantnog kriterija nacionalne pripadnosti, te ocjenjivati rad sudaca na osnovu kriterija kvalitete. Također, potrebno je finalizirati i usvojiti nove zakone o VSTV-u i sudovima Bosne i Hercegovine, u skladu s preporukama Venecijanske komisije, te osigurati pristup VSTV-a svim informacijama potrebnim za obavljanje provjera integriteta, i u potpunosti implementirati odredbe Zakona

o VSTV-u u dijelu koji se tiče integriteta kako bi se uspostavio pouzdan sustav provjere imovinskih kartica uz pomno vanjsko praćenje”, navodi se u Izvještaju EK o napretku BiH ka EU.

U praksi navedeno znači da domaće vlasti godinama ne provode preporuke koje znače približavanje EU te da su na dnevnom redu Vijeća ministara BiH i parlamenta BiH zakoni kojim se ne provode reforme koje znače uvođenje evropskih standarda. Naprotiv, neka od predloženih rješenja su gora od postojećih. Za dio stručnjaka to je dokaz da ne postoji politička volja da se provode istinske reforme.

“Evropska unija godinama postavlja političke zahtjeve kao uslove za napredak iz jedne u drugu fazu integrisanja u EU. Proces usklađivanja počinje s početkom pregovora ali ne postoji prepreka da domaće vlasti danas, jučer ili prije godinu počnu s usklađivanjem domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima. Primjerice, Moldavija je bila na istom nivou usklađenosti kao BiH, ali je napravila ogroman iskorak i sad je ispred” kaže Ćerimagić.

Godinama su izvještaji EK veoma slični i u njima se konstatuje nedostatak napretka u gotovo svim oblastima.

Paralelno s tim, na političkom nivou, predstavnici Evropske unije postavljaju pa potom reduciraju kriterije za napredak. Sjećamo se da je prvo bilo 14 prioriteta, pa taj broj postepeno reduciran da bismo trenutno bili u fazi da se očekuje usvajanje dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača. Vlasti BiH sredinom decembra propustile su priliku da to naprave, a naredna je u martu kad je planirano novo zasjedanje Evropskog vijeća koje treba dati signal za početak pregovora.