Jasmina Hurić: Ne zadužujemo se za razvoj, kamatne stope rastu

Iako Bosna i Hercegovina ne spada među visoko zadužene zemlje, njena fiskalna pozicija ostaje izrazito krhka, a javni dug se sve više nameće kao pitanje vitalnog nacionalnog interesa, upozorava doktorica ekonomskih nauka Jasmina Hurić, autorica knjige Javni dug i fiskalna održivost BiH.

Složen fiskalni sistem, izostanak jedinstvenih fiskalnih pravila i slaba koordinacija između nivoa vlasti ozbiljno otežavaju vođenje jedinstvene fiskalne politike u BiH.

Kao mala i otvorena ekonomija, BiH je zbog takve strukture dodatno izložena fiskalnim šokovima i krizama. Dug se u najvećoj mjeri koristi za finansiranje tekuće potrošnje, a najmanje za razvoj, što dodatno produbljuje fiskalnu ranjivost zemlje.

Poseban problem predstavlja i veliki iznos neangažovanih kreditnih sredstava po osnovu vanjskoj duga. Od 2009. godine, oko 30 posto vanjskog duga ostajalo je neiskorišteno, iako su za ta sredstva plaćane naknade i kamate.

!Odgovor: Zašto je tema javnog duga i fiskalne održivosti posebno važna u ovom trenutku za BiH?

Ovo pitanje je važno svuda u svijetu, a posebno u državama kao što je BiH, koja ima svoje specifičnosti u fragmentiranom fiskalnom sistemu, u nedostatku jedinstvenih fiskalnih pravila, slabo razvijenim mehanizmima koordinacije između postojećih nivoa vlasti i proširenim i suštinski neopravdanim fiskalnim autonomijama entiteta koje predstavljaju ozbiljnu prepreku za uspostavljanje jedinstvene i koherentne politike na nivou države.

Ovo posljednje je posebno aktuelno sa izmjenama Zakona o dugu Federacije 2025. godine, a u Republici Srpskoj ranije, prije dvije godine. Dakle pitanje je trenutno vrlo aktuelno za BiH, s obzirom da je BiH jedna mala otvorena ekonomija u tranziciji i zemlja koja se više od tri decenije završetka rata i dalje suočava s duboko ukorjenjenim ekonomskim ograničenjima.

!Odgovor: Šta Vas je najviše zabrinulo tokom rada na ovom istraživanju?

Kada sam počela da istražujem dublje, ja sam se u svom istraživanju fokusirala na jedan duži vremenski period, od 1999. do 2023. godine. Ono što je posebno zabrinjavajuće je to da BiH, iako nema visok nivo javnog duga u odnosu na bruto društveni proizvod, ona ipak ima nepovoljan odnos javnog duga i svih ostalih makroekonomskih pokazatelja.

Javni dug nije problem. Sve razvijene zemlje koriste finansiranje putem javnog duga, ali on mora biti u pozitivnoj korelaciji sa svim drugim makroekonomskim pokazateljima. Istovremeno dok je zaduženost rasla, nismo imali pozitivne korelacije sa značajnijim ekonomskim rastom, rastom BDP-a po glavi stanovnika, rastom izvoza, povećanjem investicija, jačanja konkurentnosti zemlje, niti generalno poboljšanja životnog standard stanovništva u BiH.

U većini godina stvarivani su budžetski deficit na nivou države. Najveći budžetski deficit imali smo u 2009. i u 2020. godini sa deficitima od 1,1 milijarda KM, odnosno 1,8 milijardi KM. Pored toga, u većini godina imali smo problem “deficit blizanaca”. To je jedan vrlo negativan makroekonomski fenomen koji podrazumijeva istovremeno postojanje budžetskih deficita i deficita u vanjsko-trgovinskoj razmjeni sa izrazito negativnim makroekonomskim implikacijama.

Porezni prihodi jesu rasli, ali puno sporije od rashoda. Dakle jedan nepovoljan odnos sa tim makroekonomskim pokazateljima. Nema pozitivne korelacije sa rastom izvoza. Jako je važan pokazatelj zaduženosti koji se dobije kroz odnos duga i izvoza, i duga i neto-prihoda od indirektnih poreza. Jako je važno da se se vanjski dug finansira iz ovih sredstava, a izvoz je glavni generator sredstava za servisiranje dugova. Znači bitno je da se sredstva usmjere u ona područja koja će doprinijeti rastu i razvoju BiH.

!Odgovor: Šta prosječan građanin najviše osjeti kao posljedicu loše fiskalne politike?

Prilikom zaduživanja je jako bitno ko će da nosi taj teret duga. Jako je bitno da dug nose one generacije koje će imati koristi od tog duga i da se taj dug ne prenosi na generacije koje neće osjetiti neke benefite od toga. Kada je u pitanju naš javni dug, on se u najvećem dijelu koristi za tekuću potrošnju, najmanje za razvojnu komponentu. Nije problem ako se zadužujemo, ali taj dug treba da ide u infrastrukturu, u razvoj nekih sistema, u razvoj obrazovanja, zdravstva i generalno da građani osjete korist od toga.

!Odgovor: Kako objašnjavate činjenicu da se BiH zadužuje, a značajan dio tih sredstava ostaje neiskorišten?

Pomenula sam veliki iznos neangažovanih kreditnih sredstava po osnovu vanjskog duga i upravo sam to spomenula zato što se o tome u javnosti jako malo govori i zna. To je jedan svojevrsni nonsense strategije upravljanja javnim dugom. Jer zamislite, vi se zadužujete i ta sredstva vam stoje neplasirana, još za njih plaćate neke naknade, izloženi ste nekim dodatnim troškovima. Nemaju nikakvog pozitivnog efekta na agregatnu ekonomsku aktivnost.

To se dešava zato što međunarodni kreditori postavljaju svoje uslove za uzimanje kredita i obično oni da bi se osigurali definišu te naknade, commitment fee poznati i od 2009. godine oko 30 posto vanjskog duga je bilo neangažovano. Ti podaci se nalaze u informacijama o javnoj zaduženosti BiH.

!Odgovor: Zašto se pitanje javnog duga danas sve češće tretira kao pitanje nacionalne sigurnosti i vitalnog interesa?

S obzirom na aktuelnost ovog pitanja, zaista to se u posljednje vrijeme sve više ističe u izjavama i stavovima zvaničnika Međunarodnog monetarnog fonda, gdje su oni rekli da je dug u posljednje vrijeme u velikom porastu u svim zemljama i da to pitanje zaista postaje bitno za nacionalnu sigurnost i pitanje od vitalnog nacionalnog interesa jer zemlje sebi više ne mogu dopustiti pitanje ignorisanja duga.

S problemima fiskalne održivosti se danas suočavaju i najrazvijenije zemlje, za razliku od nekadašnjih tradicionalnih stavova da je problem održivosti duga svojstven više nerazvijenim ekonomijama. Krize su to potaknule još više na neki način jer i razvijene zemlje se zadužuju, pa dio ide u tekuću potrošnju, uglavnom i razvijene zemlje počinju imati probleme sa održivošću duga, a kamoli jedna naša zemlja koja je fiskalno vrlo ranjiva, osjetljiva, jako složena, sa nepostojanjem tih jedinstvenih pravila.

!Odgovor: Da li fiskalna neodgovornost u BiH dolazi iz neznanja ili iz svjesnih političkih izbora?

Ja bih rekla i jedno i drugo istovremeno. Ekonomisti jako puno uče o samoj problematici duga i zaduženosti. Dug je jedna složena makroekonomska kategorija, ali i vrlo jednostavna na neki način. Zaduživanje države možete povezati sa svojim ličnim življenjem. Ukoliko se vi u domaćinstvu zadužite i sve potrošite na hranu i nešto što van neće donijeti prinos sredstava, to će biti problem. Ali ako se zadužite pa to investirate u kupovinu auta s kojim ćete otići na posao, to već nije problem. Pravilo u zaduživanju jeste da dug mora biti usmjeren u razvoj. Dug ne ide u tekuću potrošnju. Dugoročne stope rasta duga bi trebale biti niže od kamatnih stopa. Tako da ima tu ja mislim i neodgovornosti, a i neznanja.

!Odgovor: Koje su ključne poruke Vaše knjige o javnom dugu BiH i fiskalnim rizicima koje građani često ne prepoznaju?

Voljela bih da čitaoci uče o dugu, da se finansijski opismenjujemo, da učimo o velikom značaju javnog duga i zaduženosti, da učimo da on može biti jedan važan instrument razvoja, fiskalne stabilizacije i ekonomskog oporavka.

Voljela bih da nauče da mi kao država nismo prezaduženi, ali da nemamo baš tako sjajnu fiskalnu poziciju, da imamo problem sa odnosom duga i drugih makroekonomskih pokazatelja. Nema pozitivne korelacije, imamo problem sa strukturom duga, imamo kredite gdje nam prosječne kamatne stope rastu. Kamatne stope rastu u posljednjih nekoliko godina. Zašto? Zato što BiH ima jako loš kreditni rating, mijenjaju se ekonomski uslovi, dolaze krize.

Mi nismo ekonomski niti politički stabilna zemlja. To se vidi po kretanju kamatnih stopa na kredite. Ja sam u knjizi to prikazala za jedan period od 2009. godine. Evidentan je rast prosječnih kamatnih stopa i prosječnih varijabilnih stopa. Šta to ukazuje? Na izraženu fiskalnu ranjivost, zaduživanje po fiskalnoj inerciji, značajnim prisustvom ad hoc zaduživanja. Cilj ove knjige je da javnosti ponudi jasnije razumijevanje aktuelnih fiskalnih izazova i okvir dugoročno održive fiskalne pozicije BiH.