Hoće li Evropa iskoristiti “Instrument protiv prisile” kao odgovor Trumpu?

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio veće carine za nekoliko zemalja Evropske unije, kao i Velikoj Britaniji i Norveškoj, sazvan je hitan sastanak ambasadora EU u Briselu.

Trump je u subotu zaprijetio da će uvesti veće carine državama članicama EU: Danskoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Finskoj, kao i Velikoj Britaniji i Norveškoj, sve dok Sjedinjenim Američkim Državama ne bude dozvoljeno da zauzme Grenland, čime je dodatno zaoštrio spor oko budućnosti ovog ogromnog arktičkog otoka koji pripada Danskoj.

Reuters javlja da pojedine evropske diplomate pozivaju EU da primijeni do sada nikad korišten skup ekonomskih protivmjera, poznat kao "Instrument protiv prisile" (Anti-Coercion Instrument), kao dio odgovora na Trumpove prijetnje.

Sve ove zemlje, koje su već pogođene carinama od 10 i 15 posto, poslale su manji broj pripadnika vojske na Grenland.

Kipar, koji trenutno predsjedava Evropskom unijom, sazvao je ambasadore na hitan sastanak u Briselu u nedjelju, za koji su diplomate EU rekle da bi trebao početi u 17 sati.

Izvor blizak francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, kako prenosi Reuters, rekao je da on radi na koordinaciji evropskog odgovora i da se zalaže za aktiviranje Instrumenta protiv prisile, koji bi mogao ograničiti pristup američkim kompanijama javnim tenderima u EU ili ograničiti trgovinu uslugama u kojima SAD imaju suficit u odnosu na EU.

U objavama na društvenim mrežama kasno u subotu, Bernd Lange, njemački socijaldemokrata i predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu Evropskog parlamenta, kao i Valérie Hayer, predsjednica centrističke grupe Renew Europe, podržali su taj poziv, kao i Njemačko udruženje inženjera.

Međutim, neki diplomati EU smatraju da sada nije trenutak za dodatnu eskalaciju situacije.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni, koja ima bliže odnose s Trumpom od nekih drugih evropskih lidera, opisala je prijetnju carinama u nedjelju kao „grešku“ i rekla tokom obraćanja novinarima na putovanju u Koreju da je nekoliko sati ranije razgovarala s Trumpom i prenijela mu svoje stavove.

Planirala je da kasnije u nedjelju razgovara i s drugim evropskim liderima. Italija nije poslala trupe na Grenland.

Upitana u nedjelju kako će Velika Britanija odgovoriti na nove carine, ministrica kulture Lisa Nandy izjavila je da saveznici trebaju sarađivati sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se spor riješio.

„Naš stav o Grenlandu nije predmet pregovora… U zajedničkom je interesu da radimo zajedno i da ne započinjemo rat riječima“, rekla je za Sky News.

Ipak, prijetnje carinama dovode u pitanje trgovinske sporazume koje su Sjedinjene Američke Države sklopile s Velikom Britanijom u maju i s Evropskom unijom u julu.

Ovi ograničeni sporazumi već su bili na meti kritika zbog svoje neuravnoteženosti, jer SAD zadržavaju široke carine, dok su njihovi partneri obavezni ukinuti uvozne dažbine.

Evropski parlament sada će vjerovatno obustaviti rad na trgovinskom sporazumu EU–SAD postignutom u julu. Parlament je trebao glasati o ukidanju brojnih uvoznih dažbina EU 26. i 27. januara, ali je Manfred Weber, predsjednik Evropske narodne stranke, najveće grupacije u Parlamentu, kasno u subotu u objavi na mreži X naveo da odobrenje za sada nije moguće.

Trumpova prijetnja uslijedila je u trenutku kada je Evropska unija u Paragvaju potpisivala svoj najveći ikada sporazum o slobodnoj trgovini sa južnoameričkim blokom Mercosur. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da taj sporazum šalje snažnu poruku ostatku svijeta.

„Biramo poštenu trgovinu umjesto carina. Biramo produktivno, dugoročno partnerstvo umjesto izolacije“, rekla je.