Trgovinski bilans Federacije u padu: Kako kočimo proizvodnju i izvoz

Trgovinski bilans Federacije Bosne i Hercegovine poboljšavao sve do 2021, kada je zabilježena rekordna pokrivenost uvoza izvozom. Međutim, sada je trgovinski deficit na nivou s početka prethodne decenije.

Uz globalne šokove i neizvjesnosti, važno je pitanje da li je riječ o privremenom padu ili o dubljem problemu ekonomske politike.

Pandemija koronavirusa, ruska invazija na Ukrajinu, složene okolnosti u Evropskoj uniji, kao i odluke Donalda Trumpa, samo su neki od faktora koji su utjecali na globalna ekonomska kretanja, a čije posljedice nisu zaobišle ni našu zemlju.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, Federacija je 2021. godine zabilježila izvoz u vrijednosti od 9,57 milijardi maraka, dok je uvoz iznosio 15,13 milijardi maraka. Tada je Federacija ostvarila rekordnu pokrivenost u posljednjih 15 godina, što je iznosilo oko 63,3 posto.

U narednim godinama uslijedio je pad, pa je tako od januara do augusta 2025. pokrivenost iznosila 53,2 posto, što predstavlja pad od oko deset posto u odnosu na 2021. godinu i nivo koji odgovara stanju iz 2010. godine.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je Federacija upravo 2010. godine imala istu stopu pokrivenosti uvoza izvozom, nakon čega je ovaj pokazatelj bilježio kontinuirani rast sve do vrhunca u 2021. godini, da bi se potom, do 2025. godine, vratio na nivo sa početka posmatranog perioda.

Ekonomski analitičar Damir Bećirović smatra da nivo izvoza u odnosu na uvoz tokom prošle godine nije privremen i da će on nastaviti padati. Razlog za to je činjenica da ne vidimo rast produktivnosti niti inovativnosti u našoj industriji.

“Ne trebamo amnestirati ni našu vlast. Naši izvoznici i kompanije su sve manje cjenovno konkurentne, jer su neproduktivne, a neproduktivne su zato što nemaju likvidnost i prostora za ulaganje u savremenije tehnologije zbog visokog nivoa fiksnih troškova, prije svega optećerenja troškova rada. Vidjeli ste prošle godine, takozvani šok povećanje minimalca rezultirao je i smanjenjem broja zaposlenih, pogotovo u niskoakumulativnim industrijskim granama, što je rezultiralo i gašenjem mnogih kompanija u tekstilnom i obućarskom sektoru, koje su bile isključivo izvozno orijentisane. Imamo probleme i sa Koksarom [u Lukavcu] i Željezarom [u Zenici], koji su najveći federalni izvoznici”, kazao je Bećirović za portal !Odgovor.

On podsjeća da je 2020. godine u cijelom svijetu bio prisutan lockdown usljed koronavirusa, te da je zbog toga u naredne dvije godine došlo do eksplozije akumulirane štednje u potrošnju, pa je i potražnja za našim proizvodima bila generirana rastom potražnje u izvoznim tržištima Federacije.

“Nakon toga su Njemačka i Srednja Evropa polako imale značajno usporavanje ekonomskog rasta, čak i ulazak u blagu recesiju i to je prije svega rezultiralo smanjenjem potražnje za našim proizvodima i to su najavljivali već nekoliko godina – da će izvoz s obzirom da smo orijentisani na samo jedno tržište – EU, doći u velike probleme”, pojašnjava Bećirović.

Sve reforme koje vode ka slobodnijem tržišnom ekonomskom sistemu, te ka manjoj regulaciji i manjem učešću države u ekonomiji će vremenom, prema mišljenju Bećirovića, generirati većih broj kvalitetnih i izvozno orijentisanih kompanija koje će poslije toga generirati kvalitetniji izvoz. Kao primjer navodi IT sektor koji bez ikakvih ulaganja države, isključivo zahvaljujući poduzetničkoj aktivnosti, ostvaruje snažan izvoz, oslanjajući se uglavnom na inostrano tržište.

“Ono što se dešava u Evropi sa odmakom od šest mjeseci se dešava i ovdje. Evropska autoindustrija kao vrlo značajan naš kupac ulazi i ušla je u ogromnu krizu. Mi nismo pronašli nova tržišta i zbog nedostatka ekonomske diplomatije, ali prije svega zbog potpuno nepoduzetničke klime koja djeluje na nivou BiH, tako da mi imamo strukturni problem u privredi, koji se ne može riješiti preko noći”, smatra on.

BiH se suočava sa velikim i neefikasnim javnim sektorom, složenim pravnim okvirom, slabim pravosudnim sistemom, netransparentnošću i korupcijom, kao i neposvećenosti unapređenju poslovnog ambijenta. Ovo dovodi do svojevrsnog gušenja ekonomije, a BiH ostaje neatraktivna za investiranje, smatra Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

“Ostali smo zarobljena zemlja ‘izvrnutih prioriteta’ u kojoj su populizam, shorttermizam, zapaljiva i nacionalistička retorika i govor mržnje preči od ekonomskog prosperiteta i pregovora sa EU o članstvu. To dalje generira političku, ekonomsku i regulatornu nesigurnost, izaziva strah od poremećaja poslovanja i negativno utiče na reputaciju zemlje, podriva vladavinu prava, što sve zajedno unosi pravnu i ekonomsku nesigurnost”, kazala je profesorica Hadžiahmetović za !Odgovor.

Ona dodaje da je pokrivenost uvoza izvozom u cijeloj BiH bilježila relativno povoljne nivoe do 2020. godine, ali je kriza uzrokovana koronavirusom donijela nove pravce i orijentacije ka eurocentrizmu, nearshoringu, premještanju pravaca snabdijevanja i proizvodnje sa daljih ka bližim destinacijama.

“To je, između ostalog, i dalo šansu skromnom proizvodnom sektoru, posebno u Federaciji, da odgovori promijenjenim zahtjevima, što je rezultiralo visokom stopom rasta i izvoza u 2021. Ali, bez značajnije podrške vlada, posebno neophodnih strukturnih reformi, i dalje sa onom slikom u ogledalu bosanskohercegovačke ekonomije, taj pozitivni impuls bio je kratkog daha”, smatra ona.

Govoreći o neophodnim koracima koji bi doveli do poboljšanja izvozne pozicije Federacije, Hadžiahmetović ističe spremnost politike na važne reforme i mobilizaciju svih resursa u pravcu neophodne transformacije.

“Cijenim posebno važnim pomenuti hitno fiskalno restrukturiranje i unapređenje fiskalnog upravljanja, reforme javnog sektora, plata i socijalnih davanja u pravcu više efikasnosti i konkurentnosti javnog sektora, preraspodjele sa tekuće na kapitalnu potrošnju”, kaže ona i dodaje da je, između ostalog, neophodno i unapređenje poslovnog okruženja i uklanjanje ključnih rizika kako bi podstakli ekonomske aktivnosti i privukli sve više oprezne i probirljive strane investicije.

Napominje da su prosječni tokovi stranih direktnih investicija u BiH više nego upola manji od čitave regije Zapadnog Balkana.

“Niz je područja potrebnog prioritetnog angažmana u ovim otežavajućim okolnostima za reforme, ali podsjećam na sve brže rastuću cijenu kašnjenja”, zaključuje ona.

U Privrednoj komori Federacije smatraju da je odgovor domaćih izvoznika na poremećaje koji su se desili na evropskom i globalnom tržištu bio bolji nego što su mnogi očekivali. Kažu da su kompanije pokazale visok nivo prilagodljivosti kroz diverzifikaciju kupaca, povećanje ulaganja u digitalizaciju, automatizaciju i unapređenje procesa, ali i kroz aktivno traženje novih tržišnih prilika.

“Ovo pokazuje da naše kompanije koje su već pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja posjeduju određenu otpornost, ali i da im je potrebna snažnija i brža institucionalna podrška, kroz industrijske politike, strateške projekte i reforme, kako bi globalne šokove u budućnosti dočekali spremniji i još konkurentniji”, smatra Mirsad Jašarspahić, predsjednike Privredne komore.

Prema njegovom mišljenju, postoje tri ključne prepreke koje trenutno najviše koče privredni rast izvozno orijentisanih kompanija u Federaciji. Među njima je složen i fragmentisan regulatorni i administrativni okvir.

“Privrednici se suočavaju sa preklapanjem nadležnosti između različitih nivoa vlasti, neujednačenom primjenom propisa i dugotrajnim procedurama za dobijanje dozvola, saglasnosti i rješenja. To značajno produžava vrijeme realizacije investicija i povećava troškove poslovanja”, kaže Jašarspahić, koji navodi da Privredna komora zagovara pojednostavljenje procedura, uvođenje principa “jednog šaltera”, jasno definisane rokove za odlučivanje administracije, te snažniju digitalizaciju javnih usluga.

Jašarspahić među preprekama ističe i nestabilnost i opterećenost fiskalnog i parafiskalnog sistema, kao i regulatorni okvir tržišta rada koji ne prati potrebe privrede.

On smatra da će uvođenje Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji je u EU stupio na snagu početkom ove godine, ozbiljno pogoditi i industriju u BiH.

“S obzirom na to da je EU naše ključno izvozno tržište, svako kašnjenje u prilagođavanju domaćeg regulatornog i institucionalnog okvira ima direktne posljedice po konkurentnost bh. privrede. Iako su kompanije u BiH u velikoj mjeri prepoznale važnost CBAM-a i započele interne pripreme poput praćenja emisija, prilagođavanja proizvodnih procesa i angažovanja stručne podrške, institucionalni odgovor nije bio dovoljno brz”, kaže on.

Navodi da kombinacija modernizacije, prelaska na čistu energiju i digitalizacije stvara osnovu za dugoročnu konkurentnost BiH na evropskom tržištu.