Ima li slobode medija pod vladavinom HDZ-a BiH

Društveno-politički procesi u Hercegovini, odnosno u gradovima i kantonima gdje HDZ BiH kontinuirano vlada, imaju privid demokratije, jer suštinske opozicije gotovo da nema.

Posljednjih godina su se počeli javljati pojedinci i mediji koji dižu svoj glas protiv ugrožavanja prava građana, uništavanja prirodnih resursa i sistemskog kršenja zakona i procedura.

Kristina Spajić-Perić, glavna urednica na portalu Istina.media, godinama je najprepoznatljivije novinarsko ime u Hercegovini kad je u pitanju kritika vlasti.

“Vidjeli smo na primjeru Benjamine Karić da i običan novinarski upit oko stabla koje je usmrtilo ženu predstavlja pritisak našim vlastima. Mi u Hercegovini posebno patimo kada je u pitanju neodgovaranje institucija, koje iza zatvorenih vrata donose odluke, a o njima ne žele javno govoriti. Klasičan primjer je Ministarstvo gospodarstva Kantona 10 koje nikada nije odgovorilo na naše upite vezano za prekomjerne koncesije za vjetroparkove u tom kraju, a iz istih razloga je Transparency International protiv istog ministarstva podnio tužbu, kaže Spajić-Perić za !Odgovor.

Iako dolazi do kadrovskih promjena, odnos nosilaca javnih funkcija prema medijima se uglavnom ne mijenja.

“Drugi primjer je Vlada HNŽ kojoj je na čelu HDZ-ova Marija Buhač, a koja je nastavila medijsku politiku svog prethodnika i nikada nije odgovorila oko donacija medijima u HNŽ-u, gdje je novac dobio i medij kojem sjedište nije u HNŽ-u. 10.000 od Vlade HNŽ, kao pomoć medijima u HNŽ, dobio portal smješten u Vogošći“, kaže Spajić-Perić.

Umjesto da obznane listu medija koji su dobili sredstva, te objasne kriterije dodjele, vlasti HNK su napale njen portal da objavljuje neistine.

„Dakle, ako ćemo govoriti o ugroženosti onda je, prije svega ovdje novinarima ugroženo pravo na informaciju. A to je novinaru i najgore”, pojašnjava Spajić-Perić te navodi da je jedan od novinarskih alata tužbe zbog neodgovaranja, ali one više služe da se vlast uči da je dužna odgovarati, a za informaciju koju tim putem dobijete je prošao voz.

Iz novinarske prakse često se može zaključiti da se informacija dobije iz geografski udaljenijeg mjesta nego u gradu u kojem mediji ima sjedište.

“Prije svega mi iz Mostara prije dobijemo informaciju iz Sarajeva ili iz Zagreba, nego iz Livna ili Mostara”, dodaje Spajić-Perić.

Politička funkcija koja tradicionalno najviše pažnje javnosti privlači u Hercegovini je gradonačelnik Mostara. U tom kontekstu posebno se ističe zategnut odnos Marija Kordića i novinara na što su ukazivali iz Udruženja BH Novinari.

“Kada je u pitanju Gradska uprava Mostara, oni na naše upite odgovaraju, doduše sporo i uz više podsjećanja. Dakle, općenito smo nezadovoljni odnosom institucija prema našem i ostalim medijima. Još je tu puno jahanja do trenutka kada nositelji vlasti shvate da im institucije nisu ćaćevina, da odgovaraju javnosti i narodu, i da su zamjenjiva roba. Vlasti dolaze i prolaze, mediji ostaju. Ovdje još moram naglasiti da je veliki broj PR medija koji su stranačka glasila u Hercegovini, i sigurna sam da oni ne dijele prethodno navedene probleme, štoviše da im se svakodnevno dostavljaju informacije koje su nositeljima vlasti prikladne za objavu”, naglašava Spajić-Perić.

SLAPP tužbe su jedan od najčešćih oblika pritiska. Cilj takvih tužbi je iscrpljivanje redakcija i novinara, a dodatni problem predstavljaju i snažni ekonomski pritisci, zbog kojih nezavisni mediji teško opstaju na tržištu.

U Mostaru se tokom 2025. godine održalo više skupova namijenjenih novinarima. Udruženje Bura info je, u sklopu regionalnog programa SafeJournalists, obradilo teme digitalna sigurnost, pravna zaštita i sloboda novinarstva u Hercegovini.

Iz ovog udruženja navode da su u okviru projekta provedena istraživanja koja su dokazala poraznu klimu u javnom prostoru.

Prema rezultatima istraživanja, više od polovine ispitanika smatra da su mediji u Hercegovini potpuno kontrolisani, dok 29,75 posto smatra da su djelimično slobodni. Samo 18,99 posto ispitanika smatra da su mediji u potpunosti slobodni, a čak 62,54 posto ispitanika ne vjeruje nijednom mediju.

Prema anketi provedenoj među građanima koji nisu novinari, 45,54 posto ispitanika smatra da su novinari u Hercegovini često izloženi prijetnjama i pritiscima, 23,21 posto navodi da se to dešava povremeno.

Na posljednjem skupu jedna od govornica je bila generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić, koja je upozorila na niz sistemskih problema koji ugrožavaju slobodu i sigurnost novinara u Hercegovini.

Ona smatra da novinari u Hercegovini moraju imati jednaku i efikasnu zaštitu kao i njihove kolege u ostatku zemlje.

Pored navedenog medija, portal Otpor.media je prepoznat po istraživačkom novinarstvu i kritici vlasti. U redakciji koja ima sjedište u Širokom Brijegu volonterski radi nekoliko autora koji u svojim istraživanjima i pisanjima imaju u fokusu društveno-politička zbivanja u Hercegovini.

Njihov je rad je prepoznatljiv po otvaranju veoma delikatnih pitanja vezana za djelovanje HDZ-a BiH i svih tema vezanih za Amira Gross Kabirija.

Odnos medija i politike se može jasno vidjeti i kroz razgovore u kojima po pravilu izostaju suštinska i ključna pitanja.

“Pojedini novinari/ke, unatoč visokom obrazovanju i autoritetu još uvijek oklijevaju, boje se postaviti i ona naivna dječja pitanja, a i ona oštra. Svakako bih istaknula da su i loši radni uvjeti, male plaće i korupcija u Bosni i Hercegovini dodatno pridonijeli takvom stanju”, kaže dr Ružica Ljubičić, profesorica komunikologije na Sveučilištu “Hercegovina”.

Mediji održavaju ukupnu sliku našeg društva gdje dominira odsustvo argumenata i navijačka atmosfera.

“Bojim se da društvo, barem ako je suditi po komentarima, slijedi narativ 'navijanja' i huškanja jednih protiv drugih. Ljudi su slabi na emocije, reagiraju na podjele. Nema mnogo argumenata i artikuliranja stavova. Mnogo je govora mržnje i vrijeđanja. To je ono što najviše zabrinjava. Ipak se nadam da imamo nade da se kao pojedinci i kolektiv osvijestimo i prepoznamo manipulacije i propaganda”, dodaje dr. Ljubičić.

Bosna i Hercegovina u posljednje dvije godine pala za 23 mjesta na ljestvici Reportera bez granica, što predstavlja najveći pad medijskih sloboda od završetka Agresije i najgori rezultat na Zapadnom Balkanu.

Ova činjenica je posebno paradoksalna u kontekstu pregovora s Evropskom unijom jer u isto vrijeme se bilježe sve žešći napadi i sve rigidniji oblici ograničavanja medijskih sloboda u BiH.