Papa Lav o znakovima nade: Dejtonski sporazum ostaje sjeme mira

U svom tradicionalnom novogodišnjem obraćanju diplomatskom koru akreditovanom pri Svetoj Stolici, papa Lav XIV uputio je snažno upozorenje svjetskim liderima zbog urušavanja međunarodnog prava i širenja, kako je rekao, „žara za ratom“.

Iako je govor bio obilježen dubokom zabrinutošću zbog eskalacije globalnih sukoba, Papa je kao rijedak znak nade izdvojio Bosnu i Hercegovinu i Dejtonski mirovni sporazum, nazivajući ga važnim „sjemenom mira“.

Govoreći u petak, 9. januara, tokom tradicionalne razmjene novogodišnjih čestitki s ambasadorima, papa Lav XIV upozorio je da se temelji međunarodnog suživota postepeno urušavaju, jer diplomatija zasnovana na dijalogu i kompromisu sve češće ustupa mjesto logici sile, odvraćanja i dominacije.

"Princip uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, prema kojem narodima nije dopušteno koristiti silu kako bi narušavali granice drugih država, u potpunosti je potkopan"; rekao je Papa, upozorivši da takvo razmišljanje ozbiljno ugrožava vladavinu prava.

Godišnji susret pape s diplomatskim korom smatra se jednim od najznačajnijih događaja u diplomatskom kalendaru Vatikana i često se opisuje kao svojevrsni „govor o stanju svijeta“.

Papini govori tom prilikom ne nude političke recepte, već moralno čitanje međunarodnih odnosa – apel savjesti, a ne interesima – na početku nove godine. Za papu Lava XIV, koji je priznao da je ovaj susret za njega „novo iskustvo“, budući da je tek prije nekoliko mjeseci pozvan da „pase Kristovo stado“, obraćanje je bilo prilika da definiše kako Sveta Stolica razumije diplomatiju: kao strpljiv rad na susretima, zaštitu ranjivih i zalaganje za mir utemeljen na istini.

Papa je s posebnom zabrinutošću govorio o slabljenju međunarodnih normi koje su nastale nakon katastrofa 20. stoljeća.

"Mir se danas sve češće traži putem oružja, kao sredstvo za nametanje vlastite dominacije", upozorio je, ističući da takav pristup „ozbiljno ugrožava vladavinu prava, temelj svakog mirnog građanskog suživota“.

U tom kontekstu, papa Lav XIV više puta se pozvao na svetog Augustina i njegovo djelo De civitate Dei, u kojem se razmatraju oholost, moć i iluzija sigurnosti. Čak i oni koji započinju rat, podsjetio je Papa, u konačnici žele mir – ali ne mir kao zajedničko dobro, već mir kao posjed.

"Oni, dakle, ne žele da nemaju mira, već žele samo onaj mir koji njima odgovara", citirao je Augustina.

Prema Papinim riječima, upravo je takvo iskrivljeno poimanje mira dovelo čovječanstvo do katastrofa 20. stoljeća, iz kojih su potom nastale Ujedinjene nacije, osnovane prije osamdeset godina kao okvir multilateralne saradnje radi očuvanja mira, zaštite ljudskih prava i održivog razvoja.

Uprkos sumornoj dijagnozi savremenog svijeta, papa Lav XIV naglasio je da mir ostaje težak, ali dostižan cilj. Pozivajući se ponovo na Augustina, podsjetio je da je mir „cilj svakog dobra“ i „predokus Božjeg grada unutar zemaljskog grada“.

Izgradnja mira, rekao je, zahtijeva poniznost da se živi u istini i hrabrost da se oprosti – vrline koje su, prema njegovim riječima, najjasnije utjelovljene u Božiću i Uskrsu.

Kao konkretne znakove nade, Papa je na kraju govora naveo:

– Dejtonski mirovni sporazum, kojim je prije 30 godina okončan rat u Bosni i Hercegovini;
– zajedničku deklaraciju o miru između Armenije i Azerbejdžana, potpisanu prošlog augusta;
– napore Vijetnama da unaprijedi odnose sa Svetom Stolicom.

"To su sjemenke mira koje treba njegovati "; poručio je papa Lav XIV.

Podsjećajući na 800. godišnjicu smrti svetog Franje Asiškog, „čovjeka mira i dijaloga“, Papa je govor zaključio pozivom da nova godina započne sa „srcem poniznim i ispunjenim ljubavlju prema miru“.