E-potpis zatrokirao: UIO i IDDEEA jedno, federalna Porezna drugo

Porezna uprava Federacije obavijestila je porezne obveznike da se pomjera rok za podnošenje poreznih prijava uz upotrebu kvalificirane elektronske potvrde (KEP). Razlog su tehnički problemi zbog kojih portal ePorezna trenutno ne funkcioniše u punom kapacitetu.

Odluka o pomjeranju roka uslijedila je nakon javnih reakcija i polemika zbog toga što je Porezna omogućila korištenje elektronskih potpisa samo od dva ovlaštena ovjerioca.

Kvalificirana elektronska potvrda predstavlja osnovu za izradu kvalificiranog elektronskog potpisa i služi za pouzdanu identifikaciju potpisnika u elektronskim postupcima.

Pravilnikom o podnošenju poreznih prijava, koji se trebao primjenjivati od 5. januara, propisana je obaveza elektronskog podnošenja poreznih prijava uz upotrebu KEP-a, uz pojašnjenje da porezni obveznici ovu potvrdu moraju pribaviti od ovlaštenih ovjerilaca.

U Bosni i Hercegovini postoje četiri ovlaštena ovjerioca elektronskih potvrda. Među njima su i dvije državne institucije – Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Ali Porezna uprava Federacije je u svom saopćenju krajem decembra navela da se u okviru e-poslovanja mogu koristiti elektronske potvrde izdate od privatne firme Halcom iz Ljubljane, te BH Pošte.

Tada je pojašnjeno i da je predstavnik za regulisanje elektronskog poslovanja fizičko lice koje posjeduje KEP i koje je porezni obveznik ovlastio da u njegovo ime komunicira sa Poreznom upravom elektronskim putem.

Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević je u razgovoru za portal !Odgovor naveo kako smatra da niko ne može kroz svoja rješenja praviti diskriminaciju, ukoliko su sva četiri ovjerioca jednaka i pravno važeća.

“Mi smo ispred IDDEEA-e poslali zvaničan upit prema Poreznoj upravi Federacije po ovom pitanju i mi ćemo se zvanično izjasniti na ovu temu čim zvanično dobijemo odgovor na naš upit jer tehnički, pravno, zakonski niti na bilo koji drugi način ne možete praviti softverska rješenja koja će reći ovaj može, ovaj ne može, a svi su jednaki”, kaže Badnjević i dodaje da IDDEEA još uvijek nije dobila zvaničan odgovor od Porezne uprave. On je ranije najavljivao i podnošenje tužbe.

Porezna uprava je navela da je u okviru priprema za uvođenje kvalificiranog elektronskog potpisa u više navrata tokom posljednje dvije godine iskazala spremnost da se omogući integracija informacionih sistema u svrhu korištenja svih kvalifikovanih potvrda, ali da su samo dva ovlaštena ovjerioca iskazala spremnost za saradnju.

U ovoj instituciji su napomenuli da je rok za početak primjene KEP-a u više navrata prolongiran upravo zbog pokušaja saradnje sa UIO i IDDEEA-om, kao i da je Porezna uprava bila dužna poduzeti potrebne aktivnosti kako bi osigurala implementaciju izmijenjenog Pravilnika o podnošenju poreznih prijava.

“Porezna uprava Federacije ostaje opredijeljena za saradnju sa svim nadležnim institucijama i otvorena je za nastavak dijaloga, sa ciljem unapređenja digitalnih procesa i pružanja kvalitetnijih i efikasnijih usluga poreznim obveznicima u Federaciji”, stoji u ranijem saopćenju Porezne uprave.

Ubrzo je IDDEEA uputila demanti u kojem su naveli da IDDEEA i UIO posjeduju međunarodnu eIDAS certifikaciju, zakonska ovlaštenja i tehnička rješenja za izdavanje kvalifikovanog elektronskog potpisa, u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu BiH, a kojeg je Parlamentarna skupština BiH donijela još 2006. godine.

“IDDEEA se nije ponašala pasivno. Naprotiv, Porezna uprava Federacije je vlastitim tehničkim pristupom svjesno odlučila razvijati sistem koji se može integrisati isključivo sa rješenjima privatne kompanije Halcom d.d. Ljubljana i JP BH Pošta”, naveli su iz IDDEEA-e i pojasnili da ova agencija jedina građanima nudi besplatno rješenje za kvalifikovani elektronski potpis.

U IDDEEA-i tvrde da je Porezna uprava tokom 2025. održala samo jedan online sastanak sa njima, a kojem su prisustvovali i predstavnici privatne kompanije koja je razvijala ovo softversko rješenje za potrebe Porezne uprave, a koji nisu pokazali spremnost da svoje rješenje prilagode.

U tom kontekstu, u medijima su se pojavili i navodi da je Porezna uprava Federacije angažovala kompaniju iz Srbije za razvijanje ovog informatičkog rješenja.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH saopćili su kako je “nedopustivo da se privredna zajednica u BiH, kao i sva fizička lica, koja su već pribavila digitalnu kvalifikovanu potvrdu UIO, zbog nespremnosti Poreske uprave Federacije, dodatno izlažu troškovima za nabavku novih digitalnih kvalifikovanih potvrda od drugih ovjerilaca”.

Dodali su da Poreska uprava Federacije nije prilagodila svoj informacioni sistem na način kako je to zakonski predviđeno.

U međuvremenu, Porezna uprava Federacije održala je sastanak sa UIO, ali građani nisu zvanično obaviješteni o ishodu sastanka.

KEP-ovi koji su izdani od UIO ne posjeduju jedinstveni matični broj imaoca KEP-a, kako je to i propisano podzakonskim aktima UIO, pojašnjavaju iz ove institucije.

“Prilikom uvođenja elektronskih usluga UIO se sama susretala sa ograničenjima obrade ličnih podataka (posebno JMB), u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o jedinstvenom matičnom broju, te iz tog razloga KEP UIO ne posjeduje JMB fizičkog lica, a što u ovom trenutku zahtijeva Porezna uprava”, objavila je UIO sa pitanjem da li Halcom i BH Pošta imaju pribavljeno pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Porezna uprava Federacije u vezi sa kvalificiranim elektronskim certifikatom koji izdaje IDDEEA navodi da se on koristi isključivo putem lične karte i samo unutar zatvorenog sistema IDDEEA-e, te da služi isključivo za elektronsko potpisivanje, a ne za digitalnu autorizaciju i identifikaciju u drugim informacionim sistemima.

Dodatno je pojašnjeno da čitači ličnih karata, koji bi omogućili eventualnu integraciju sa informacionim sistemom Porezne uprave, nisu besplatni, da se ne izdaju uz ličnu kartu, te da se naknadno moraju nabavljati na tržištu.

Ove navode je IDDEEA demantovala, kazavši da su netačni navodi da rješenje IDDEEA-e služi samo za elektronski potpis unutar zatvorenog sistema, kao i da ova državna agencija trenutno ne koristi rješenje kvalificiranog elektronskog potpisa na ličnoj karti.

“Iako je kvalificirani certifikat tehnički upisan u lične karte, Vijeće ministara BiH još uvijek nije usvojilo odluku o visini naknade za njegovo korištenje, zbog čega ova funkcionalnost ne može biti puštena u primjenu u prvobitno planiranom obliku. Umjesto toga, IDDEEA kao ovjeritelj pruža uslugu kvalificiranog elektronskog potpisa putem rješenja za udaljeno potpisivanje ‘e-Potpis’, u potpunosti u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu BiH i relevantnim međunarodnim standardima, pri čemu se kvalificirani certifikat sigurno čuva i koristi bez potrebe za čitačima ličnih dokumenata ili dodatnom opremom”, navela je IDDEEA.

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto izjavio je da bi predstavnici Porezne uprave Federacije i ovjerioci elektronskih potvrda trebali postići dogovor, jer je riječ o tehničkom pitanju, kako bi se omogućila saradnja sa Poreznom upravom svima koji po zakonu imaju pravo izdavati elektronske potpise.

Ovjerilac BH Pošta uslugu izdavanje KEP-a naplaćuje 140 KM sa rokom važenja od godinu dana, dok onaj sa rokom važenja od tri godine naplaćuje 187 KM. Slične cijene nudi i ovjerilac Halcom. U cjenovniku UIO navode se cijene izdavanja kvalificiranih elektronskih certifikata, ali bez preciziranja roka njihovog važenja. Tako smart kartica sa KEP-om, čitačem i middleware smart card softverom košta 180 KM.

U Javnom preduzeću “BH Pošta“ navode da su Poreznoj upravi Federacije bili na raspolaganju i dostavili im svoje resurse na testiranje za povezivanje sistema.

“Uspostavljanje sistema za izdavanje kvalifikovanih elektronskih potvrda iziskuje kako veliku investiciju, tako i velike troškove u održavanju, te bi svaki izdavaoc certifikata trebao imati poslovni model koji će obezbijediti povrat investicije”, poručuju iz BH Pošte za portal !Odgovor.

Time se dodatno otvara pitanje usklađenosti tehničkih rješenja, troškova i zakonskih obaveza u procesu digitalizacije poreznog sistema.