Kako Trump dobija Grenland u 4 laka koraka

Donald Trump želi da SAD posjeduje Grenland. Problem je u tome što Grenland već pripada Danskoj i što većina Grenlanđana ne želi postati dio SAD-a.

Iako bi upad u grenlandsku prijestolnicu Nuuk i preuzimanje vlasti po „venecuelanskom scenariju“ zvučali kao čista fantazija, čak i ako je vojni napad na Caracas, čini se, dao do znanja svima šta je SAD sposoban učiniti, postoji jasan put ka tome. A Trump izgleda da je već dobrim dijelom krenuo tim putem, piše Politico.

Ono što je dodatno zabrinjavajuće za Evropljane, jeste to da strategija veoma podsjeća na ekspanzionistički priručnik Vladimira Putina.

Politico je za potrebe ovog članak razgovarao s devet zvaničnika EU-a, insajdera iz NATO-a, vojnih stručnjaka i diplomata kako bi razmotrili kako bi američko preuzimanje ovog mineralima bogatog i strateški važnog arktičkog ostrva moglo izgledati.

„Moglo bi to biti pet helikoptera… ne bi mu trebalo mnogo vojnika“, rekao je jedan danski političar koji je tražio anonimnost kako bi otvoreno govorio. „Ne bi bilo ničega što bi oni [Grenlanđani] mogli učiniti.“

Odmah po stupanju na dužnost, Trumpova administracija počela je zagovarati nezavisnost Grenlanda. Nezavisni Grenland mogao bi samostalno sklapati sporazume sa SAD-om, dok je u postojećem statusu za to potrebna saglasnost Kopenhagena.

Da bi stekli nezavisnost, Grenlanđani bi morali glasati na referendumu, a zatim pregovarati o sporazumu koji moraju odobriti i Nuuk i Kopenhagen. U anketi iz 2025. godine, 56 posto Grenlanđana izjavilo je da bi glasalo za nezavisnost, dok je 28 posto reklo da bi glasalo protiv.

Amerikanci povezani s Trumpom provodili su tajne operacije utjecaja na Grenlandu, prema izvještajima danskih medija, a danska sigurnosno-obavještajna služba PET upozorila je da je teritorija „meta kampanja utjecaja različitih vrsta“.

Felix Kartte, stručnjak za digitalnu politiku koji je savjetovao institucije i vlade EU-a, ukazao je na taktike Moskve u utjecanju na političke ishode u zemljama poput Moldavije, Rumunije i Ukrajine.

Stephen Miller, Trumpov zamjenik šefa kabineta, rekao je u ponedjeljak za CNN da „niko neće vojno ratovati sa SAD-om oko budućnosti Grenlanda“.

Prošlog mjeseca Trump je uspostavio poziciju specijalnog izaslanika za Grenland i na tu funkciju imenovao guvernera Louisiane Jeffa Landryja. Izjavio je da mu je cilj „učiniti Grenland dijelom SAD-a“.

Ako napori da se ubrza referendum o nezavisnosti Grenlanda uspiju i stanovnici teritorije glasaju za razlaz s Danskom, sljedeći korak bio bi stavljanje Grenlanda pod američki utjecaj.

Jedan očigledan način bio bi uključenje Grenlanda u SAD kao nove savezne države, ideja s kojom su se ljudi bliski predsjedniku više puta poigravali. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je u ponedjeljak primorana reći da „SAD nema pravo da anektira“ Grenland.

Direktna zamjena Danske za SAD uglavnom je neprihvatljiva za većinu stanovništva. Ista anketa pokazala je da se 85 posto Grenlanđana protivi tome da teritorija postane dio SAD-a, a čak ni Trumpu naklonjeni dijelovi pokreta za nezavisnost nisu oduševljeni tom idejom.

Ali postoje i druge opcije.

Od prošlog maja kruže izvještaji da Trumpova administracija želi da Grenland potpiše Sporazum o slobodnoj asocijaciji (Compact of Free Association – COFA), poput onih koje SAD ima s Mikronezijom, Maršalovim Ostrvima i Palauom. Prema tim sporazumima, SAD pruža ključne usluge, zaštitu i slobodnu trgovinu u zamjenu za nesmetano djelovanje svoje vojske na teritoriji tih zemalja. Ta ideja ponovo se pojavila ove sedmice.

Evropa, posebno saveznici Danske u EU-u, oštro bi se usprotivili bilo kakvom pokušaju da se Grenland otrgne od Kopenhagena. No, američka administracija ima adut: Ukrajinu.

Kako mirovni pregovori dobijaju na zamahu, Kijev je poručio da svaki dogovor s Putinom mora biti potkrijepljen ozbiljnim, dugoročnim američkim sigurnosnim garancijama.

Amerikanci su po tom pitanju oklijevali, a u svakom slučaju Kijev je skeptičan, s obzirom na to da su ranije garancije, i od Rusije i od Zapada, ostale mrtvo slovo na papiru.

Jedan scenarij koji je iznio diplomata EU-a jeste paket „sigurnost za sigurnost“, u kojem bi Evropa dobila čvršće američke garancije za Ukrajinu u zamjenu za proširenu američku ulogu na Grenlandu.

Iako bi to bila gorka pilula, mogla bi biti lakša za progutati od alternative: naljutiti Trumpa, koji bi mogao uzvratiti sankcijama, povlačenjem iz mirovnih pregovora ili stavljanjem svoje težine na stranu Putina u pregovorima o Ukrajini.

Ali šta ako Grenland — ili Danska, čije je „odobrenje“ Nuuku potrebno za otcjepljenje — kaže ne Trumpu?

Američko vojno preuzimanje moglo bi se provesti bez većih poteškoća.

Prema Lin Mortensgaard, istraživačici Danskog instituta za međunarodne studije i stručnjakinji za sigurnost Grenlanda, Washington već ima oko 500 vojnih oficira, uključujući lokalne ugovarače, u svojoj sjevernoj svemirskoj bazi Pituffik, kao i nešto manje od 10 službenika konzulata u Nuuku.

Uz to, tu je i oko 100 pripadnika Nacionalne garde iz New Yorka koji se sezonski raspoređuju tokom arktičkog ljeta radi podrške istraživačkim misijama.

Grenland, s druge strane, ima vrlo slabu odbranu. Stanovništvo nema teritorijalnu vojsku, rekla je Mortensgaard, dok Zajednička arktička komanda Danske u glavnom gradu raspolaže oskudnim i zastarjelim sredstvima, uglavnom ograničenim na četiri inspekcijska i mornarička broda, patrolu sa psećim zapregama, nekoliko helikoptera i jedan pomorski patrolni avion.

Kao rezultat toga, ako Trump aktivira američko prisustvo na terenu ili dopremi specijalne snage, SAD bi mogao preuzeti kontrolu nad Nuukom „za pola sata ili manje“, rekla je Mortensgaard.

„Gospodin Trump kaže stvari, a onda ih i učini“, rekla je danska zastupnica u Evropskom parlamentu Stine Bosse. „Da ste jedan od 60.000 ljudi na Grenlandu, bili biste veoma zabrinuti.“

„Gubitak povjerenja ključnih saveznika… mogao bi dovesti do smanjenja njihove spremnosti da dijele obavještajne podatke sa SAD-om ili da omoguće pristup bazama širom Evrope“, rekao je Ben Hodges, bivši komandant američkih snaga u Evropi. „Oboje bi bilo izuzetno štetno po američku sigurnost.“

NATO bi ostao nesposoban da odgovori, s obzirom na to da vojna akcija zahtijeva jednoglasnu odluku, a SAD je ključni član saveza. Ipak, evropski saveznici mogli bi rasporediti trupe na Grenland putem drugih formata, poput britansko-skandinavskih Zajedničkih ekspedicionih snaga ili petočlane Nordijske odbrambene saradnje, rekao je Ed Arnold, viši saradnik Kraljevskog instituta za ujedinjene službe (RUSI).

Za sada, međutim, saveznici u NATO-u ostaju hladne glave kada je riječ o napadu. „Još smo daleko od tog scenarija“, rekao je jedan visoki diplomata Saveza. „Mogući su teški pregovori, ali ne mislim da smo blizu bilo kakvog neprijateljskog preuzimanja.“