Trump širi utjecaj na Zapadnoj hemisferi, Grenland na nišanu

Kada je američka vlada slavila hapšenje lidera Venecuele, Nicolása Madura, predsjednik Trump je u svom obraćanju 20 puta spomenuo venecuelansku naftu, piše New York Times.

Hapšenje Madura i njegove žene je trenutak koji je više nego ijedan događaj ovog stoljeća potresao Latinsku Ameriku, ali njegovo značenje zavisi od toga koga pitate.

Za latinoameričku ljevicu, ovo je potvrdilo ono što su neki lideri decenijama upozoravali: Sjedinjene Države su imperijalna sila spremna da invazijom i eksploatacijom ostvaruje vlastite interese koristeći prirodne resurse svojih južnih komšija.

Za latinoameričku desnicu, Trump je upravo spasio Venecuelu od ljevičarske diktature i sada će zemlja konačno ostvariti svoj ogroman ekonomski potencijal.

Brazil, Meksiko, Kolumbija, Čile, Urugvaj, ali i Španija (sve države s ljevičarskim vlastima) zajednički su osudile bombardovanja i hapšenje kao “izuzetno opasan presedan” i upozorile na “bilo kakav pokušaj kontrole, upravljanja ili eksterne aproprijacije prirodnih i strateških resursa” Venecuele.

Predsjednik Javier Milei iz Argentine, najistaknutiji desničarski lider u regionu, pozdravio je američku akciju: “Ovdje nema sredine. Ili ste na strani DOBRA, ili na strani ZLA,” rekao je.

Jedino oko čega se svi slažu je da je intervencija pokazala da su Sjedinjene Države ponovo centar gravitacije u Latinskoj Americi, bilo to dobro ili loše.

Trump je učvrstio američki utjecaj u obje Amerike nagrađujući saveznike i kažnjavajući protivnike, što je poremetilo odnos snaga u tom regionu.

U prethodnih 30 godina, američka vanjska politika prema Latinskoj Americi uglavnom se fokusirala na podršku demokratiji i slobodnoj trgovini.

Trump je promijenio taj pristup, fokusirajući se na to šta SAD mogu dobiti ili u mnogim slučajevima, šta on lično može dobiti.

Nametnuo je carine Brazilu u pokušaju da spasi svog saveznika, bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, od zatvora. Primijenio je sankcije na kolumbijskog predsjednika nakon što je kritikovao američku politiku. Podržao je desničarskog kandidata u Hondurasu, što je moglo utjecati na izbore. I dao Argentini paket pomoći od 20 milijardi dolara kako bi pomogao Mileiju u parlamentarnim izborima.

Ove akcije su uznemirile mnoge u Latinskoj Americi, podsjećajući ih na dugu historiju američkih intervencija u regionu, uključujući invazije na Meksiko, Panamu i Haiti, kao i podršku vojnim udarima.

“Gledano kao region, ovo je zastrašujuće na način koji dugo nisam vidio,” rekao je Celso Amorim, glavni savjetnik za vanjsku politiku brazilskog predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve, koji je služio kao ministar vanjskih poslova, ministar odbrane i savjetnik tokom 16 godina.

“Najozbiljnije mi je to što se ovaj povratak intervencionizmu ne skriva ni u kom slučaju,” dodao je. “Nema čak ni opravdanja tipa ‘Otišli smo tamo da branimo demokratiju’. Cilj je očigledno ekonomski.”

Predsjednik Lula je održao dva sastanka sa svojim ministrima povodom američke akcije u Venecueli i potom izdao oštru kritiku, rekavši da je Washingtonova akcija “prešla neprihvatljivu granicu” i da “međunarodna zajednica, kroz Ujedinjene nacije, mora snažno reagovati.”

U nedjelju je Zajednica latinoameričkih i karipskih država (glavna multilateralna organizacija regiona) održala hitan sastanak kako bi raspravila situaciju u Venecueli. Mnoge zemlje vođene ljevičarima poslale su ministre vanjskih poslova, dok su druge vođene konzervativcima poslale niže diplomate.

Venecuelanski ministar vanjskih poslova, Yván Gil, upozorio je da bi ostatak Latinske Amerike trebao biti zabrinut: “Ovaj napad nije samo protiv Venecuele; ovo je napad na Latinsku Ameriku i Karibe. Danas je to Venecuela, sutra može biti bilo koja druga zemlja koja želi da provodi suverenitet.”

Mnogi Latinoamerikanci se nisu složili. Rekli su da je Madurova vlada korumpirana i represivna, što je izazvalo američki bijes. “Svim narko-čavista kriminalcima, vaše vrijeme dolazi,” rekao je predsjednik Ekvadora Daniel Noboa u subotu, misleći na pristalice Madura i njegovog socijalističkog prethodnika Huga Cháveza. “Vaša struktura će potpuno kolabirati širom kontinenta.”

Međutim, ostaje da se vidi hoće li zemlje učiniti više od izdavanja osuda. SAD su najvažniji ekonomski partner za mnoge u regionu, a Trump je pokazao da je spreman intervenisati ekonomski, politički, pa sada i vojno protiv zemalja koje mu se suprotstave.

Odgovor predsjednice Meksika, Claudie Sheinbaum, ilustruje politički balans. Iako je osudila napad na Venecuelu, to je učinila diplomatski, jer je Trump u isto vrijeme upozoravao da bi meksički karteli mogli biti njegov sljedeći vojni cilj.

Brazil, međutim, je mnogo dalje od SAD, a njegov glavni trgovinski partner sada je Kina. To je omogućilo Luli da zauzme daleko oštriji stav prema Trumpu, što je donijelo pozitivne rezultate za Brazil.

Amorim je sugerisao da bi Trumpove politike mogle druge zemlje približiti Kini. “Ove intervencije će imati suprotan efekat od onoga što SAD žele,” rekao je. Zemlje “će morati tražiti protivteže kako se ne bi uvukle u ovakve situacije.”

Najvjerovatnije je da sukobljena mišljenja Latinske Amerike o Venecueli — i nastojanja svake države za samoodržanjem — neće dovesti do jedinstvene akcije. Sarukhán je rekao da bi za više od osuda bila potrebna potpuna okupacija Venecuele.

To također znači moguće ohrabrenje Trumpa. Tokom prošle godine, njegove akcije u Latinskoj Americi postale su agresivnije, što je ostavilo mnoge zemlje u nedoumici kako da se nose s njegovom retorikom.

Sati nakon uspješne američke operacije u Venecueli, Trump je već spominjao da bi Kuba mogla biti sljedeća. “Mislim da ćemo o Kubi uskoro pričati, jer je to propadajuća nacija,” rekao je novinarima u subotu.

U nedjelju ujutro, u telefonskom razgovoru sa časopisom The Atlantic, rekao je: “Trebamo Grenland, apsolutno.”

Do nedjeljne večeri imao je novu metu u hemisferi.

“On neće dugo trajati,” rekao je o kolumbijskom predsjedniku Gustavu Petru, koji ga je često kritikovao. “Ima kokainske mlinove i fabrike.”

Na pitanje da li SAD planira operaciju protiv Kolumbije, odgovorio je: “Zvuči mi dobro.”